FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
kugla (njem.) 1. mat Pravilno geometrijsko tijelo omeđeno zatvorenom plohom (kuglina ploha ili sfera), tj. skup točaka prostora čija je udaljenost od središta S kugle manja ili jednaka polumjeru r kugle. Oplošje kugle je O = r2đ, a… Nastavi čitati →
kuhinjska sol, natrijev klorid (NaCl). Javlja se u obliku minerala halita (kamena sol) u velikim podzemnim naslagama. Ima je u morskoj vodi (o. 2,1%) i nekim slanim izvorima te u manjim količinama u tlu. Nužna je za život organizama.… Nastavi čitati →
Kuhn, Richard, austr.-njem. kemičar (Beč, 3. XII. 1900 – Heidelberg, 1. VIII. 1967). Prof. u Heidelbergu. Otkrio, izolirao i odredio sastav nekoliko karotenoida. Nezavisno od P. Karrera našao strukturu vitaminâ A (1937) i B2… Nastavi čitati →
Kuhn, Thomas Samuel, američki filozof znanosti (Cincinnati, 18. VII. 1922 – Cambridge, Massachusetts, 17. VI. 1996). Profesor u Berkeleyu i Princetonu. Poznat po vlastitoj koncepciji razvitka znanosti koja se razvija kroz takozvane znanstvene revolucije i… Nastavi čitati →
kulminacija (lat.) 1. Vrhunac, najviši stupanj napetosti; najviši doseg u nekom radu. 2. Prolaz nebeskog tijela kroz meridijan; gornja k., najviši položaj nebeskog tijela (npr. Sunce u podne); donja k., najniži položaj.
kulon, oznaka C, izvedena SI-jedinica količine elektriciteta, nazvana po francuskom fizičaru → Ch. Coulombu. Definira se količinom električnoga naboja koji u jednoj sekundi prođe kroz presjek vodiča kojim teče struja jakosti 1 ampera, to jest 1C = 1As (ampersekunda).
kumarin, 1,2-benzopiron, kristalni org. spoj ugodna mirisa. Ima ga u lavandinu ulju, a proizvodi se i sintetski. Upotrebljava se u parfumeriji i duhanskoj industriji.
kumaron, benzofuran, C6H8O, uljasta tekućina aromatskog mirisa, sastojak katrana kamenog ugljena. Stajanjem se pretvara u smolu. Upotrebljava se za proizvodnju kumaronskih smola koje služe u ind. papira, boja, lakova i dr.
Kummer, Ernst Eduard, njem. matematičar (Sorau, 29. I. 1810 – Berlin, 14. V. 1893). Profesor u Breslauu (Wrocławu) i Berlinu. Unaprijedio teoriju algebarskih brojeva, uveo idealne brojeve, unio važne pojmove u apstraktnu algebru, dokazao takozvani… Nastavi čitati →
Kumov(sk)a slama, pučki naziv za → Mliječni put.
Kunckel, Johannes, njemački kemičar i ljekarnik (Wittenberg, oko 1630 – Stockholm, 20. III. 1703). Našao postupak proizvodnje fosfora i svjetlećih boja te rubinskog stakla s pomoću Kasijeva purpura.
Kundt, August, njemački fizičar (Schwerin, 18. XI. 1839 – Israelsdorf, kraj Lübecka, 21. V. 1894). Profesor u Zürichu, Würzburgu, Strasbourgu i Berlinu. Našao način određivanja brzine zvuka u krutim i plinovitim tijelima s pomoću… Nastavi čitati →
kurare (iz karipskoga preko njem.), otrovna gorka masa topljiva u vodi i razrijeđenom alkoholu, dobiva se iz kore lijane iz sjev. djelova Juž. Amerike. Sadrži o. 40 alkaloida, među njima toksiferin, vrlo otrovnu tvar. Indijanci kurarom mažu vrhove strjelica. U… Nastavi čitati →
Kuratowski, Kazimierz, poljski matematičar (Varšava, 2. II. 1896 – Varšava, 18. VI. 1980). Profesor u Lavovu (od 1929) i Varšavi (od 1934), član Poljske akademije znanosti (od 1952). Bavio se funkcijama realne varijable i teorijom… Nastavi čitati →
Kurčatov, Igor Vasiljevič, ruski fizičar (Sim, 12. I. 1903 – Moskva, 7. II. 1960). Pod njegovim vodstvom izgrađen je u Moskvi prvi ciklotron (1944), prvi atomski reaktor u Europi (1946), sovjetska atomska (1949) i hidrogenska… Nastavi čitati →
Kurepa, Đuro, hrvatski matematičar (Majske Poljane, kraj Gline, 16. VIII. 1907 – Beograd, 2. XI. 1993). Sveučilišni profesor u Zagrebu (1938–65) i Beogradu (1965–77). Osnivač i prvi urednik časopisa Glasnik matematički. Predsjednik Društva matematičara… Nastavi čitati →
Kurepa, Svetozar, hrvatski matematičar (Majske Poljane, kraj Gline, 25. V. 1919 – Zagreb, 2. II. 2010). Profesor na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, predstojnik Zavoda za analizu i dekan (1986–88). Bavio se teorijom operatora, funkcionalnim jednadžbama i teorijom mjere.… Nastavi čitati →
Kusch, Polykarp, amer. fizičar njem. podrijetla (Blankenburg, 26. I. 1911 – Dallas, 20. III. 1993). Prof. u New Yorku. Nobelova nagrada za fiziku (s W. E. Lambom, 1955) za precizno mjerenje magn. momenta elektrona (1947),… Nastavi čitati →
Küstner, Friedrich Karl, njem. astronom (Görlitz, 22. VIII. 1856 – Mehlem, kraj Bonna, 15. X. 1936). Prof. u Bonnu (od 1981) i upravitelj tamošnje zvjezdarnice. Objavio katalog s koordinatama 10 663 zvijezde (1908). Odredio… Nastavi čitati →
Kušjar (Kushyar), ibn Labban ibn Bašahri (Bashahri), arap. astronom i matematičar (Džilan, Irak, 971 – Bagdad, 1029). Razradio operacije vađenja kvadratnog i kubnog korijena, unaprijedio proučavanje trigonometrijskih funkcija i napravio tablice. Pisao o konstrukciji i upotrebi astrolaba, o mjerenjima… Nastavi čitati →
