FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Lindemann, Frederick Alexander, brit. fizičar njem. podrijetla (Baden-Baden, 5. IV. 1886 – Oxford, 3. VII. 1957). Prof. u Oxfordu i blizak prijatelj i savjetnik za znanost W. Churchilla u II. svj. ratu. Razvio mat. teoriju… Nastavi čitati →
linearna funkcija, mat. funkcija zadana polinomom prvog stupnja, npr. f(x) = 2x + 3. Graf linearne funkcije je pravac.
linearni akcelerator ili linac, vrsta → akceleratora čestica koje se ubrzavaju uzduž ravne cijevi s pomoću statičnog ili izmjeničnog električnog polja visoke frekvencije. Principe takva postupka razradio je švedski fizičar Gustav Ising 1924, a u djelo pretvorio norveški… Nastavi čitati →
linearno programiranje, mat. postupak u kojem se analiziraju linearne funkcije više varijabli da bi se dobile minimalne i maksimalne vrijednosti. Koristi se u poslovnom planiranju i industr. inženjeringu.
linolenska kiselina, C17H29COOH, nezasićena masna jednobazična kiselina s trima dvostrukim vezama u molekuli. Predstavnik skupine masnih kiselina omega-3.
linolna kiselina, C17H31COOH, kao linolenska kiselina samo s dvije dvostruke veze u molekuli. Žućkasta uljna tekućina. Nalazi se u raznim biljnim uljima (laneno, konopljino, makovo ulje). Predstavnik skupine masnih kiselina omega-6.
liotropija (grč.), ovisnost kem. svojstava otopljene tvari o silama koje postoje u otopini.
Liouville, Joseph, franc. matematičar (Saint-Omer, 24. III. 1809 – Pariz, 8. IX. 1882). Bavio se eliptičnim funkcijama, diferencijalnom geometrijom, teorijom brojeva. Dokazao da postoje transcendentni brojevi (1844). Liouville-Boltzmannov teorem osnova je statističke mehanike.
lipaze (grč.), enzimi koji s pomoću hidrolize razgrađuju masti na masne kiseline i glicerol. Ima ih u gušterači.
lipidi (grč.), naziv za prir. org. spojeve topljive u alkoholu, ali ne i vodi. Pripadaju im životinjske masti, biljna ulja i prir. voskovi (jednostavni l.), fosfolipidi, glikolipidi (složeni l.) i steroidi (derivirani l.). Gl. sastojci staničnih membrana.
lipofilnost, svojstvo spojeva da se otapaju u mastima i uljima.
Lippmann, Gabriel, franc. fizičar (Hollerich, 16. VIII. 1845 – na putovanju morem, 13. VII. 1921). Izumio kapilarni elektrometar, instrument za mjerenje ekstremno malih napona (1873). Za otkriće postupka za dobivanje fotografije u boji (1891) dobio… Nastavi čitati →
Lipschitz, Rudolf Otto Sigismund, njemački matematičar (Königsberg, danas Kaliningrad, 14. V. 1832 – Bonn, 7. X. 1903). Predavao na sveučilištima u Berlinu (od 1857), Wrocławu (od 1862) i Bonnu (od 1864). Po njemu nazvan uvjet… Nastavi čitati →
Lipscomb, William Nunn, američki kemičar (Cleveland, 9. XII. 1919 – Cambridge, Massachusetts, 14. IV. 2011). Profesor u Minnesoti (1946–59) i na Harvardu (1959–90). S pomoću tehnike rendgenskih zraka proučavao spojeve bora i vodika i otkrio način vezanja… Nastavi čitati →
Lipšić, Michael, hrv. fizičar i matematičar (Bezunja/Bezenye/, kraj Bratislave, Slovačka, 17. IX. 1703 – Győr, Mađarska, 23. VIII. 1765). Isusovac i prof. filozofije, teologije, matematike u Cluju, Košicama, Egeru, Trnavi, Budimu, Zagrebu, Győru. Prvi u… Nastavi čitati →
Lira ili Lyra (lat.), zviježđe sjev. neba udaljeno 26 svjetlosnih godina. Najsjajnija zvijezda je Vega. Beta lira je dvojna zvijezda, epsilon lira četverostruka, RR promjenjiva zvijezda, M57 planetarna maglica.
Liridi ili Lyridi, roj meteora, najbrojniji su oko 22. travnja.
Lissajous, Jules Antoine, franc. fizičar (Versailles, 4. III. 1822 – Plombières, 24. VI. 1880). Rektor akademija u Chamberyju (1874) i Besançonu (1875). Istraživao valove i razvio optičke metode za proučavanje vibracija. Poznat po otkriću krivulja… Nastavi čitati →
litij, znak Li, kem. element I-A skupine periodnog sustava elemenata (red. br. 3, rel. at. masa 6,941), srebrenasta mekana kovina slična natriju. Prvi u skupini alkalnih kovina i najlakša kovina (rel. gustoća 0,534 g/cm3). Talište mu je… Nastavi čitati →
