FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
magnetosfera, prostor oko planeta gdje prevladava magn. polje nad Sunčevim vjetrom. Čine je električki nabijene čestice. Granica magnetosfere zove se magnetopauza. Izvan nje je magn. plašt u kojem dolazi do jakih magn. turbulencija. Zemljina m. ima oblik kometa, a… Nastavi čitati →
magnetostrikcija, promjena duljine feromagn. materijala prilikom magnetiziranja zbog promjene granica magn. domene (mikroskopskih djelića feromagn. tvari). Ako se feromagn. šipka izloži promjenjivu magn. polju, ona će vibrirati u smjeru svoje dužine izazivajući zujanje. M. nikla služi za dobivanje ultrazvučnih valova.
magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka, pojava magn. svojstava u nemagnetiziranoj feromagn. tvari kada se nalazi u blizini magneta. Magn. polje magneta inducira u tvari magnetizam koji može biti privremen ili trajan. Na osnovi induciranog magnetizma djeluju elektromagneti koji… Nastavi čitati →
magnetska oluja, poremećaj Zemljina magn. polja koji stvara nepravilnosti u radu kompasa i prenošenju radiovalova. Vjerojatni je uzrok djelovanje Sunčevih pjega.
magnetski tok, mjera jakosti magn. polja koje prolazi kroz neku površinu (Ö = ěAH, gdje je A površina, H jakost polja, ě magn. permeabilnost sredstva). SI-jedinica je veber (Wb), tj. to je magn. tok ili fluks kada polje… Nastavi čitati →
magnetsko polje, prostor unutar kojega djeluju magn. sile. Osim oko prir. i umjetnih magneta, m. p. javlje se i oko toka el. struje, a stvaraju ga i elementarne čestice s magn. momentom.
magnezij, znak Mg, kem. element iz skupine II-A periodnog sustava elemenata (at. br. 12, at. masa 24,312), relativne gustoće 1,738 g/cm3. U elementarnom stanju srebrenasto-bijela kovina, na zraku gubi sjaj i prekriva se slojem zaštitnog hidroksida. Zapaljen… Nastavi čitati →
magnituda (latinski: magnitudo veličina; jakost) 1. astron Zvjezdana veličina, mjera sjajnosti zvijezda ili drugih nebeskih objekata. Prividna magnituda, sjajnost objekta viđenog sa Zemlje (okom, fotografski, fotometrijski), a ima raspon od pozitivnih vrijednosti preko nule do negativnih. Sjajnost se brzo povećava… Nastavi čitati →
Magnus, Heinrich Gustav, njem. fizičar i kemičar (Berlin, 2. V. 1802 – Berlin, 4. IV. 1870). Poznat po efektu nazvanu po njegovu imenu (Magnusov efekt ili pojava). Ako okomito na os valjka koji se vrti… Nastavi čitati →
Maiman, Theodore Harold, američki fizičar (Los Angeles, 11. VII. 1927 – Vancouver, 5. V. 2007). Doktorirao fiziku u Stanfordu 1955. Izgradio prvi optički → maser, nazvan → laser (1960). Poslije utemeljio kompanije za proizvodnju… Nastavi čitati →
Mainland (ili Pomona), središnji i najveći otok otočja Orkney, Škotska. U obalu otoka (od S prema J) duboko uvučeni zaljevi Kirkwall i Scapa; širina otoka na jednom mjestu iznosi samo 3 km. Otok je ugl. nizinski (najviša točka Ward Hill,… Nastavi čitati →
Majcen, Juraj, hrv. matematičar (Zagreb, 18. I. 1875 – Zagreb, 1. II. 1924). Prof. i dekan (1917/8) Filoz. fak. u Zagrebu, predstojnik Geometrijskog zavoda (od 1911) i član JAZU (od 1909). Geometrijske probleme (plohe, krivulje,… Nastavi čitati →
majordom (latinski: maior domus), u srednjem vijeku, nadglednik posluge i upravitelj u plemićkim kućama. Posebno važnu ulogu majordom je imao u Franačkoj u vrijeme merovinških vladara, poglavito nakon podjele zemlje na Neustriju, Austraziju i Burgundiju, kada stječe pravo… Nastavi čitati →
Majorijan (lat. Julius Valerius Maiorianus), zapadnorim. car (?, o. 420 – Dertona u Liguriji, 7. VIII. 461). Na prijestolje ga je uzdigao Ricimer (457), nakon svrgnuća cara Avita. Porazio Vandale i ugušio nemire u Galiji. Djelovao na reformi… Nastavi čitati →
makrokozmos (grč.), naziv za svemir u smislu “velikih” objekata u njemu, za razliku od mikrokozmosa, što je naziv za svijet na razini čestica (molekula, atoma, elementarnih čestica i niže).
makromolekule (grč.), vrlo velike molekule, o. 1000 puta većeg promjera od molekula najvećeg broja supstancija i s molekularnom masom većom od 10 000. Sastavljene su od o. 1000 atoma. Od njih su sastavljeni mnogi proteini, polimeri, celuloza i dr.
maksimum (lat.) 1. Najveća količina ili veličina, najviši stupanj i sl. 2. mat M. skupa (segmenta), najveći element skupa (ako mu se elementi mogu uspoređivati). M. funkcije je najveća vrijednost funkcije. Razlikuje se globalni i lokalni minimum funkcije. Funkcija može… Nastavi čitati →
maksvel (Mx), zastarjela mjerna jedinica magn. toka. Jednaka je toku od 1 gausa kroz plohu, okomitu na smjer polja, od 1 cm2. Iznosi 10-8 vebera (Wb).
