FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
maleinska kiselina (franc. maléique jabučni), nezasićena karbonska kiselina strukturne formule HOOC-CH=CH-COOH. Stereoizomer fumarne kiseline. Nema je u prirodi. Upotrebljava se za dobivanje maleinskih smola. Anhidrid maleinske kiseline (maleinanhidrid) upotrebljava se za proizvodnju umjetnih smola, boja, plastičnih masa i dr.
Mali medvjed, točnije medvjedica (lat. Ursa Minor, oznaka UMi), zviježđe sjev. hemisfere, sadrži sjev. zvjezdani pol. Najsjajnija zvijezda je Sjevernjača (Polaris) magnitude 2. Zviježđe se prepoznaje po tzv. Malim kolima.
Mali pas ili Canis minor (CMi), zviježđe sjev. neba. Nalazi se između Raka, Blizanaca i Jednoroga, a djelomično je u Mliječnoj stazi. Najsjajnija zvijezda je Prokion (Procyon) magnitude 0,38 i osma najsjajnija zvijezda na nebu. Udaljena od Zemlje 11,4 svjetlosnih godina.
malonska kiselina, bijela kristalna dikarboksilna kiselina CH2(COOH)2. Iznad tališta od 132 °C rastvara se u etanolsku kiselinu. Upotrebljava se u sintezi drugih org. spojeva.
maltaza, enzim koji se nalazi u biljkama i životinjama, cijepa maltozu na glukozu.
maltoza (engl. preko njem.), sladni šećer, disaharid kod kojega su oba monosaharidna dijela glukoza. Dobiva se razgradnjom škroba s pomoću enzima amilaze. Ima je u sjemenkama. Upotrebljava se kao sladilo, hrana za pčele, u proizvodnji viskija i dr.
Malus, Étienne Louis, franc. fizičar i voj. inženjer (Pariz, 23. VI. 1775 – Pariz, 24. II. 1812). Sudjelovao kao voj. inženjer u Napoleonovoj invaziji na Egipat i Siriju (1796). Bavio se optikom. Otkrio polarizaciju reflektirane… Nastavi čitati →
Mandelbrot, Benoit, amer. matematičar polj. podrijetla (Varšava, 20. XI. 1924). Proučavajući razne nepravilne pojave (fluktuacije cijena, šum telefonskih linija…) i nepravilne geometrijske objekte, uveo izraz fraktal i u knjizi Fraktalna geometrija prirode (1982) naveo primjere fraktala u… Nastavi čitati →
Mandeljštam, Leonid Isaakovič, bjelorus. fizičar (Mogilev, 4. V. 1879 – Moskva, 27. XI. 1944). Sveuč. prof. fizike u Moskvi. Jedan od utemeljitelja teorije nelinearnih titranja. Bavio se i optikom i radiofizikom.
mangan, znak Mn, kem. element VII-B skupine periodnog sustava elemenata (red. broj 25, rel. at. masa 54,938, rel. gustoća 7,2, talište 1244 °C). Sivobijel, tvrd metal sličan željezu, ali je mekši i nije magnetičan, koji na vlažnom zraku oksidira,… Nastavi čitati →
manganometrija, oksidimetrijska analitička metoda zasnovana na kvantitativnom određivanju količine utrošene otopine kalijeva permanganata za oksidaciju neke tvari.
manitol ili manit, HOCH2(CHOH)4CH2OH, bijeli kristalni šesterohidrični alkohol, optički aktivan; dobiva se iz manoze ili fruktoze. Upotrebljava se u izradi umjetnih smola, u farmaceutskoj i prehr. ind.
manoza, C6H12O6, stereoizomer glukoze, monosaharidna heksoza. Ima je u biljkama, gljivama, bakterijama. Dobiva se oksidacijom manitola.
Mansfield, Peter, engleski fizičar (London, 9. X. 1933). Studirao i doktorirao fiziku u Londonu, profesor na više sveučilišta, od 1979. u Nottinghamu. Za istraživanja u području magnetske rezonancije, osobito primjene spektroskopije u neurokemiji, podijelio s → … Nastavi čitati →
mantisa (lat.), decimalni dio logaritma. Npr. logaritam od 5000 po bazi 10 je 3,69897. Broj 3 zove se karakteristika, a 0,69897 mantisa.
Marcus, Rudolph Arthur, amer.-kan. kemičar (Montreal, 21. VII. 1923). Razvio teoriju koja određuje veličinu energetske barijere koju elektroni moraju svladati pri prijelazu od jedne molekule do druge (Marcusova teorija prijelaza elektrona). Teorija je primjenjiva na procese fotosinteze… Nastavi čitati →
Mardešić, Sibe, hrvatski matematičar (Bergedorf/Hamburg, 20. VI. 1927 – Zagreb, 18. VI. 2016). Diplomirao 1950. na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu na kojem je radio od 1951. do 1991. Professor emeritus od 1996. Član HAZU od 1975. Bavio… Nastavi čitati →
Marggraf, Andreas Sigismund, njem. kemičar (Berlin, 3. III. 1709 – Berlin, 7. VIII. 1782). Djelovao u kem. laboratoriju Njem. akademije znanosti u Berlinu. Jedan od najvećih eur. kemičara XVIII. st. Uveo mikroskopiju u kem. istraživanja,… Nastavi čitati →
Marignac, Jean Charles Galissard de, švic. kemičar (Ženeva, 24. IV. 1817 – Ženeva, 16. IV. 1894). Prof. kemije (od 1841) i mineralogije (od 1845) u Ženevi. Točno odredio mnoge atomske mase. Prvi izolirao kem. element… Nastavi čitati →
Mariner, svemirski program SAD-a radi istraživanja interplanetarnim sondama unutrašnjih planeta Sunčeva sustava, Merkura, Venere i Marsa. Ukupno je u svemir poslano 10 svemirskih sondi u razdoblju između 1962. i 1973. Cjelokupni program slovio je kao velik tehn. uspjeh, samo… Nastavi čitati →
