FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
apscisa (latinski, hrvatski: osiječ), prva koordinata točke u Kartezijevu koordinatnom sustavu u ravnini ili u prostoru. Najčešće se označava slovom x. Pojam potječe od Fermata i Descartesa, a naziv je uveo Leibniz.
apsint, liker žutozelene boje, pomalo gorka okusa, sa 70–80% alkohola, izrađen od pelina i anisa. U mnogim je zemljama zabranjen jer izaziva grčeve, halucinacije i druge živčane poremećaje zbog otrovna sastojka pelina.
apsolutna nula temperature, temperatura na kojoj termodinamički sustav ima najmanju energiju. U sustavu još uvijek postoje molekularna gibanja, ali nema prijenosa topline na drugi sustav (tijelo). Prema Celzijevoj temperaturnoj ljestvici iznosi -273,15 °C, što odgovara termodinamičkoj temperaturi od nula… Nastavi čitati →
apsolutna veličina (sjaj), prividna zvjezdana veličina koju bi svemirsko tijelo imalo na udaljenosti od 10 parseka (pc). Apsolutna veličina → Sunca je 5. Oznaka je M.
apsolutna vrijednost 1. Za realni broj uvijek pozitivna vrijednost (npr. -5 = 5). 2. Za kompleksni broj a udaljenost te točke (broja) u kompleksnoj ravnini od ishodišta. Oznaka
apsolutni prostor, prema → Newtonu, prostor koji postoji neovisno o bilo čemu drugome, tj. on bi postojao kada u njemu ne bi bilo nijedne čestice tvari. Kritiku postojanja apsolutnog prostora dali su → George Berkeley,… Nastavi čitati →
apsolutno vrijeme, prema Newtonu, ono vrijeme koje teče neovisno o motritelju i njegovu stanju gibanja. Takvo je vrijeme neovisno o bilo kojem događaju. Zato je trajanje nekog događaja isto za sve motritelje. Jednako tako moguća je istodobnost događaja. Potpuno… Nastavi čitati →
apsorbirana doza, omjer energije apsorbirane ozračenjem i mase ozračenog materijala (apsorbera). SI jedinica je grej (Gy) – po Louisu Haroldu Grayu. 1 Gy = 1 J/kg. Zastarjela jedinica bila je rad, definirana kao 100 erg/gram. 1 Gy = 100 rad.
apsorpcija (latinski: absorptio upijanje), upijanje plinova u tekućinu ili krutinu te tekućine u krutinu. Također, prijenos energije valova na tvar. Apsorpcija plinova je proces otapanja plinova u čitavoj masi tvari koja upija (tekućina, rjeđe čvrste tvari) za razliku od… Nastavi čitati →
Ar, simbol kemijskog elementa → argona.
arabinoza, C5H10O5, bijeli kristalni šećer iz skupine pentoza. Dobiva se kuhanjem arapske gume i nekih biljnih sluzi. Redukcijom daje peterovalentni alkohol arabitol.
Arago, François, francuski fizičar, astronom, političar (Estagel, 26. II. 1786 – Pariz, 2. X. 1853). Voditelj zvjezdarnice u Parizu, sudjelovao u mjerenju pariškoga meridijanskog luka. U optici poznat po proučavanju polarizacije svjetlosti i određivanju indeksa loma zraka.… Nastavi čitati →
arcus (latinski), arkus, duljina luka kružnice, oznaka arc.
arcus-funkcije, lučne funkcije, funkcije inverzne trigonometrijskim funkcijama. Oznake arc sin, arc tg (uveo ih je austrijski matematičar Scheffer, 1772), arc cos, arc ctg (oznake od Lagrangea).
Ardenne, Manfred von, njemački fizičar (Hamburg, 20. I. 1907 – Dresden, 26. V. 1997). Osnovao i vodio laboratorij za elektronsku fiziku u Berlinu (1928–45). Profesor u Dresdenu. Bavio se elektronikom, elektronskom mikroskopijom, nuklearnom fizikom (od… Nastavi čitati →
areni, zajednički naziv za aromatske ugljikovodike.
Argelander, Friedrich Wilhelm August, njemački astronom (Memel, 22. III. 1799 – Bonn, 17. II. 1875). Uveo decimalnu podjelu za mjerenje zvjezdanih veličina. Izdao (1859–63) katalog zvijezda (više od 300 000 zvijezda).
argentit (latinski: argentum srebro), Ag2S, mineral, srebreni sjajnik, najvažnija srebrena ruda s 81,7% srebra.
argentum (latinski), latinski naziv za srebro.
arginin, C6H14N4O2, uvjetno esencijalna aminokiselina, ima važnu ulogu u ciklusu ureje i u spermatogenezi. Nedostatak arginina u djece dovodi do zastoja u rastu. Bogati izvori arginina jesu sjemenke bundeve i pinije, te orasi.
