FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Olympus, Mons, Olimpsko brdo, najviši vulkan na Marsu i u čitavu Sunčevu sustavu. Visok 27 km, ima promjer baze o. 700 km.
Omar, Hajam (‘Omar bin Ibrahim Hajjam), perz. matematičar i pjesnik (Nišapur, Iran, o. 1048 – Nišapur, 1131). Dao pravilo za rješavanje kvadratne jednadžbe, geometrijski riješio neke posebne slučajeve jednadžbe trećeg stupnja, reformirao perz. kalendar koji se zasnivao na egipatskom… Nastavi čitati →
omekšivači (plastifikatori), kem. tvari koje se dodaju umjetnim smolama da bi se dobile mekane i elastične plastične mase. Kao o. služe klorparafin, mineralna ulja te esteri nekih kiselina (fosfatne, adipinske, ftalne).
Onsager, Lars, norveški i američki kemičar (Kristiania, danas Oslo, 27. XI. 1903 – Coral Gables, Florida, 5. X. 1976). Profesor na Sveučilištu Yale. Preinačio (1925) Debye-Hückelovu teoriju elektrolitičke disocijacije. Objasnio gibanje iona u otopini uzevši… Nastavi čitati →
Oort, Jan Hendrik, nizozemski astronom (Franeker, 28. IV. 1900 – Leiden, 5. XI. 1992). Profesor u Leidenu i direktor zvjezdarnice (1945–70), predsjednik Međunarodne astronomske unije (1958–61), jedan od začetnika radioastronomije. Potvrdio (1927) Lindbladovu pretpostavku o… Nastavi čitati →
opća teorija relativnosti → teorija relativnosti
operacija (lat.) 1. mat Povezivanje veličina po određenim pravilima, npr. osnovne mat. operacije. Binarna o. je preslikavanje koje svakom uređenom paru elemenata nekoga skupa pridružuje neki element tog istog skupa (zbrajanje, množenje… binarne su operacije koje npr. elementima skupa realnih… Nastavi čitati →
operator (lat.) 1. mat Objekt koji predstavlja neku radnju na funkciji ili varijabli, tj. neku operaciju koju treba izvesti. O. sam za sebe nema smisla ako nije zadano pravilo koje kaže kako o. djeluje na funkciju. Npr. o. drugi korijen… Nastavi čitati →
Ophiuchus, krat. Oph., Zmijonosac, ekvatorijalno zviježđe. Zemlja kroz njega prolazi svakog prosinca. Nova ili Keplerova zvijezda (1604) koja se golim okom vidjela godinu dana.
ophodno vrijeme, vrijeme za koje neko tijelo obiđe punu stazu i vrati se u položaj odakle je pošlo. U astronomiji, vrijeme potrebno da nebesko tijelo obiđe oko središta svoje vrtnje (revolucija nebeskog tijela, npr. oko Sunca). Postoji više vrsta… Nastavi čitati →
opij(um) (grč. preko lat.), osušeni mliječni sok dobiven iz nezrelih plodova bijelog (opijumskog) maka (Papaver somniferum). Sadrži o. 25 alkaloida od kojih je najvažniji morfin (ostali su kodein, noskapin, papaverin i dr.). Služi u proizvodnji alkaloida, a ilegalno se… Nastavi čitati →
oplošje, zbroj površina svih ploha koje omeđuje neko geometrijsko tijelo.
opozicija (lat.) 1. astron Trenutak u kojem se planet, gledano sa Zemlje, nalazi nasuprot Suncu, tj. na crti koja spaja Sunce i Zemlju. U o. mogu biti samo vanj. planeti, dok unutarnji (oni koji su bliži Suncu nego Zemlji) ne… Nastavi čitati →
Oppenheimer, Julius Robert, američki fizičar (New York, 22. IV. 1904 – Princeton, 18. II. 1967). Studirao na Harvardu, u Cambridgeu i Göttingenu (kod M. Borna). Dao je važne doprinose na polju teorijske fizike (teorija elektrona… Nastavi čitati →
Oppolzer, Theodor von, austrijski astronom (Prag, 26. X. 1841 – Beč, 26. XII. 1886). Profesor u Beču i predsjednik Međunarodne geodetske udruge (1886). Proučavao asteroide i komete. Osobito izučavao pomrčine Sunca i Mjeseca i prikupio… Nastavi čitati →
opseg (perimetar) 1. Ukupna duljina rubova neke površine; duljina stranica mnogokuta, ili duljina kružnice koja omeđuje krug (2rπ). 2. pren Granice (domet, okvir) čega, djelokrug, širina.
opservatorij (iz lat.), znanstv. ustanova ili objekt za motrenje i proučavanje prir. procesa i pojava u području atmosferskih pojava (meteorološki o.), pojava seizmičkih gibanja (seizmološki o.) ili astron. pojava (astronomski o.). Najčešće označava astronomski o. ili zvjezdarnicu. Gradi se na… Nastavi čitati →
optička aktivnost, svojstvo nekih org. spojeva da zakreću ravninu polarizacije svjetlosti zato što u molekuli sadrže asimetrični ugljikov atom. Npr. mliječna kiselina ima dva optička izomera: lijevi i desni. Optički aktivne tvari upotrebljavaju se u polarimetrima, uređajima za mjerenje… Nastavi čitati →
optička astronomija, dio astronomije koji proučava zračenja svemirskih tijela koja stižu do Zemlje, a registriraju se optičkim uređajima koji obuhvaćaju i usko ultraljubičasto i infracrveno područje.
optička varka, varka kod koje vidni opažaj ne odgovara stvarnom stanju predmeta opažanja. Najčešće se javlja kod loma svjetlosti u zraku ili vodi, posebno ovisno o gustoći različitih slojeva atmosfere, kada dolazi do refleksije koja mijenja oblik predmeta ili… Nastavi čitati →
