FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
paralelogram vektora, način izračunavanja zbroja dviju vektorskih veličina. Najčešće se govori o paralelogramu sila, ali vrijedi za sve vektorske veličine (brzina, put i sl.). Svaki je vektor određen smjerom i iznosom (veličinom) i predočava se usmjerenom dužinom. Spajanjem ishodišta… Nastavi čitati →
parametar (grč.) 1. mat Pomoćna varijabla funkcije, tj. veličina o čijim vrijednostima ovise funkcije i formule. Npr. linearna jednadžba ili pravac kx + l ovisi o parametrima k i l, tj. ako su zadani parametri, npr. k = 2,… Nastavi čitati →
parcijalni tlak, tlak pojedinoga plina u smjesi. → Daltonov zakon
parfem (lat. preko franc.), miomiris, prir. ili sintetske tvari ugodna mirisa koje se kao alkoholna otopina rabe u osobnoj tjelesnoj primjeni (toaleta), ili za mirisanje pojedinih predmeta, prostorija i sl. P. se dobiva iz prir. tvari (biljna eterična ulja, mirisne… Nastavi čitati →
parni (taki) broj, svaki cijeli broj djeljiv s dva bez ostatka, općeg oblika 2n. Ima ih beskonačno mnogo. Pitagorejci su ih zvali “muškim brojevima”.
parsek (skr. od paralaksna sekunda), oznaka pc, mjerna jedinica duljine u astrometriji. Njime se označuju udaljenosti zvijezda i galaksija. Astron. objekt je udaljen 1 pc ako ima godišnju paralaksu 1”, tj. ako se s njega srednja udaljenost Sunce–Zemlja (1… Nastavi čitati →
pasažni instrument, instrument (teleskop) kojim se promatra i mjeri prolaz nebeskog tijela kroz meridijan, tj. vrijeme i položaj objekta.
Pascal, Blaise, franc. filozof, matematičar i fizičar (Clermont-Ferrand, 19. VI. 1623 – Pariz, 19. VIII. 1662). Dao važne doprinose u mnogim područjima znanosti tako da se njegovim imenom nazivaju neka dostignuća u znanosti. Ne znajući… Nastavi čitati →
Pasch, Moritz, njem. matematičar (Breslau, danas Wrocław, Poljska, 8. XI. 1843 – Bad Homburg, 20. IX. 1930). Studirao u Berlinu, predavao u Giessenu. Radio na logičkom zasnivanju geometrije i otkrio dotad nepoznate pretpostavke Euklidove geometrije… Nastavi čitati →
Paschen, Friedrich, njem. fizičar (Schwerin, 22. I. 1865 – Potsdam, 25. II. 1947). Konstruirao vrlo osjetljiv galvanometar. Najveći stručnjak za spektroskopiju svojega doba. Proširio Balmerovu formulu na infracrvene zrake koje je sam otkrio 1908. u… Nastavi čitati →
pasivnost metala, stanje metala u koje neki neplemeniti metali mogu prijeći nakon što su podvrgnuti jakoj oksidaciji. Zbog površinskoga oksidnog zaštitnog sloja postaju neko vrijeme otporni na koroziju. Prijelaz iz aktivnog u pasivno stanje može se postići anodnom polarizacijom.
paskal, oznaka (Pa), SI-jedinica tlaka i tlačnog naprezanja. Definira se kao tlak što ga proizvodi sila od jednog njutna koja okomito tlači ravnu plohu površine jedan četvorni (kvadratni) metar, tj. 1 Pa = 1 N/1 m2. Iznimno… Nastavi čitati →
Paskvić, Ivan (Johann Pasquich, János Pasquich), hrvatski i mađarski astronom, matematičar i fizičar (Senj, prije 3. I. 1754 – Beč, 15. XII. 1829). Svećenik, profesor u Budimu i dekan tamošnjeg Filozofskog fakulteta (1797), nadstojnik Kraljevske… Nastavi čitati →
Pasteur, Louis, franc. kemičar i biolog (Dole, Jura, 27. XII. 1822 – Villeneuve-ľÉtang, 28. IX. 1895). Jedan od utemeljitelja mikrobiologije. Otkrio da se mikroorganizmi mogu uništiti toplinom. Danas je ta tehnika poznata kao pasterizacija. Izolirao… Nastavi čitati →
Patin, Guy, franc. liječnik i pisac (Hodenc-en-Bray, 1601 – Pariz, 1672). Prof. kirurgije, gorljiv pristaša Hipokrata i Galena, nijekao vrijednosti svim otkrićima i pronalascima na području suvremene medicine. Njegova pisma (Lettres) objavljena su posmrtno u 3 sveska, a sadržavaju… Nastavi čitati →
patina (lat.), tanak sloj bez sjaja (oksida ili karbonata) koji nastaje na površini kovina zbog utjecaja vlage i zraka i koji ih štiti od daljnje oksidacije.
patoka (patočno ulje), smjesa viših alkohola, nastaje od bjelančevina kvasca pri alkoholnom vrenju.
patuljak (prema engl. dwarf star) astron Najčešći tip zvijezde u našoj galaktici. Izraz p. ne odnosi se na veličinu, nego na sjaj. Sunce je žuti patuljak. Još postoje i crveni i bijeli patuljci.
Paul, Wolfgang, njem. fizičar (Lorenzkirch, 10. VIII. 1913 – Bonn, 7. XII. 1993). Prof u Göttingenu (do 1952) i Bonnu (od 1952), od 1959. u CERN-u. S Hansom Dehmeltom razvio tehniku stupice (klopke) elektrona i… Nastavi čitati →
