FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
plašt 1. Ogrtač bez rukava kojim se ogrću leđa i ramena, a nosi se iznad odijela ili haljine. U uporabi od prapovijesti. Simbol ugleda, dostojanstva i različnih zvanja (rektori, suci, odvjetnici). 2. Lupina u građi Zemlje koja se nalazi između… Nastavi čitati →
Plateau, Joseph Antoine Ferdinand, belgijski fizičar (Bruxelles, 14. X. 1801 – Gent, 15. IX. 1883). Profesor fizike i astronomije u Gentu. Poznat po izumu fenakistoskopa (1832), uređaja koji se sastojao od dvaju diskova, jednoga sa 16 slika… Nastavi čitati →
platina (lat.), znak Pt, kem. element VIII. skupine s rednim brojem 78 u periodnom sustavu elemenata, atomske mase 195,1 i rel. gustoće 21,45; srebrenastobijela sjajna kovina tališta 1772 °C, vrelišta 3800 °C; plemenita kovina, otporna na većinu kemikalija te stoga… Nastavi čitati →
platinski metali, skupina metala koji se u prirodi nalaze uz platinu, a imaju slična fiz. i kem. svojstva te pripadaju VIII. skupini periodnog sustava elemenata. To su: rutenij, rodij, paladij, osmij, iridij, platina. Najveća ležišta u Kanadi i JAR-u.
Platonova tijela, pravilni poliedri čije su plohe pravilni mnogokuti s jednakim brojem vrhova i s jednakim kutovima među stranicama. Dok pravilnih mnogokuta ima beskonačno, pravilnih poliedara ima samo pet, što je dokazao Euklid. To su tetraedar (4 vrha, 4… Nastavi čitati →
plazma (grč.) fiz Visoko ionizirani plin u kojem ima podjednako slobodnih elektrona i pozitivnih iona. Dobar je el. vodič. Često se opisuje kao četvrto stanje tvari, a pojavljuje se na iznimno visokim temperaturama, npr. u unutrašnjosti zvijezda i Sunca te u termonuklearnim reaktorima.
Plejade, Vlašići, galaktički skup od nekoliko tisuća zvijezda u zviježđu Bika, udaljen oko 410 god. svjetlosti. Golim okom vidljivo je šest zvijezda, najsjajnija je Alcyone.
Plemelj, Josip, slovenski matematičar (Bled, 11. XII. 1873 – Ljubljana, 22. V. 1967). Sveučilišni profesor u Beču, Černivcima (Ukrajina) i Ljubljani, prvi rektor tamošnjeg sveučilišta. Učenik njemačkih matematičara F. Kleina i D. Hilberta. Najviše se… Nastavi čitati →
plemenite kovine, kovine koje se na zraku ne oksidiraju i teško se otapaju u kiselinama. Amo spadaju: zlato, srebro, platina, osmij, iridij, paladij, rodij, rutenij.
plemeniti plinovi, kem. elementi nulte (ili VIII. A) skupine periodnog sustava elemenata: helij, neon, argon, kripton, ksenon, radon. Bez boje, okusa, mirisa, kemijski inertni, tj. nemaju afiniteta prema drugim elementima i imaju nul-valenciju. Atomi p. p. ne spajaju se… Nastavi čitati →
plin, agregatno stanje tvari pri čemu su molekule međusobno dovoljno udaljene da ne djeluju jedne na druge te se kaotično gibaju i ispunjavaju čitav prostor u kojem se nalaze. Brzina gibanja molekula prosječno je oko 500 m/s. Zbog malene… Nastavi čitati →
plinska konstanta, oznaka R, univerzalna molarna p. k. koja se pojavljuje u općoj (univerzalnoj) jednadžbi stanja plina R = p×V/T. Iznosi 8,314510 J K-1mol-1.
plinska kromatografija, vrlo osjetljiva metoda za razdvajanje smjese malenih količina isparljivih tvari. Smjesa plinova prolazi kroz tvar koja adsorbira pojedine njezine komponente koje se detektiraju u detektoru (mjeri tzv. vrijeme retencije za svaki sastojak, jer se različite komponente različito… Nastavi čitati →
plinski zakoni, zakoni koji povezuju tlak, temperaturu i volumen idealnoga plina, tjo jest takva plina kod čijih molekula ne postoje privlačne sile. Pri stalnoj temperaturi volumen plina obrnuto je razmjeran tlaku, pV = konst. (Boyle–Mariotteov zakon). Uz isti… Nastavi čitati →
ploha, dvodimenzionalni skup u prostoru (ravnina, sfera, cilindrična p., plašt stošca, elipsoid, hiperboloid i sl.). Vanjska strana geom. tijela. Općenito je jednadžba plohe f (x, y, z) = 0. Najjednostavnija p. je ravnina.
ploština, površina kao i mjerni broj površine. Ploštine nekih pravilnih geom. likova poznavali su stari narodi. P. kvadrata stranice a ili pravokutnika stranica a, b iznosi su a2, odn. ab. P. kruga polumjera r je r… Nastavi čitati →
Plotnikov, Ivan, hrv. kemičar rus. podrijetla (Tambov, 4. XII. 1878 – Zagreb, 31. VII. 1955). Studij završio u Moskvi, doktorirao u Leipzigu (1907), upravitelj Kem. instituta u Moskvi. Dolazi u Zagreb (1920) i postaje prvi… Nastavi čitati →
Plücker, Julius, njemački fizičar i matematičar (Elberfeld, kraj Wuppertala, 16. VI. ili VII. 1801 – Bonn, 22. V. 1868). Bavio se analitičkom geometrijom, uveo homogene i pravčaste koordinate (takozvane Plückerove koordinate), počeo promatrati prostor i kao… Nastavi čitati →
plus, predznak pozitivnog broja (+), ili iznos neke veličine iznad nule. Znak + označava operaciju zbrajanja.
Pluton, najmanji i najudaljeniji planet Sunčeva sustava. Sr. udaljenost mu je 5,8 mlrd. km, a staza mu je vrlo izdužena i otklonjena od ekliptike. U razdoblju 1979–99. bio je bliži Suncu od Neptuna. Ekvatorijalni mu je promjer 2300 km,… Nastavi čitati →
