FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
plutonij (lat.), znak Pu, kem. radioaktivni transuranski element s rednim brojem 94 u periodnom sustavu elemenata; atomske mase 239,13, rel. gustoće 19,84; srebrenastobijela kovina tališta 641 °C, vrelišta 3232 °C. Dobiva se bombardiranjem urana-238 deuteronima. Zasad je poznato trinaest izotopa… Nastavi čitati →
Pm, oznaka za kem. element → prometij.
Po, oznaka za kem. element → polonij.
pobuđivanje, proces u kojem jezgra atoma, elektron, atom, ion ili molekula dobivaju energiju koja ih dovodi u kvantno stanje (uzbuđeno stanje) s energijom višom od energije osnovnog stanja. Razlika energija u osnovnom i uzbuđenom stanju zove se energija pobuđenja.… Nastavi čitati →
Podhorsky, Rikard, hrvatski kemičar i enciklopedist (Milano, 28. VI. 1902 – Zagreb, 21. VIII. 1994). Profesor (1945) i dekan (1945–50) Tehničkoga fakulteta u Zagrebu, prvi tajnik Jugoslavenskoga kemijskog društva (1928) te glavni urednik Tehničke… Nastavi čitati →
podskup, mat Osnovna relacija među skupovima. Skup B je podskup skupa A ako, i samo ako je, svaki element x skupa B ujedno element skupa A. Skup prir. brojeva pravi je podskup skupa cijelih brojeva.
Pohl, Robert Wichard, njem. fizičar (Hamburg, 10. VIII. 1884 – Göttingen, 5. VI. 1976). Sveuč. prof. u Göttingenu. Proučavao zračenje, fiziku čvrstog stanja, optičke i el. efekte. Mnogi njegovi uređaji i danas su u upotrebi… Nastavi čitati →
Poincaré, Jules Henry, franc. matematičar i filozof znanosti (Nancy, 29. IV. 1854 – Pariz, 17. VII. 1912). Posljednji univerzalni matematičar. Dao prinose na mnogim područjima matematike (analiza, diferencijalne jednadžbe, teorija brojeva, vjerojatnost), posebno razvio topologiju… Nastavi čitati →
Poinsot, Louis, franc. matematičar i fizičar (Pariz, 3. I. 1777 – Pariz, 5. XII. 1859). Prof. na École Polytechnique u Parizu. Među osnivačima mehanike (teorija sprega sila i teorem o gibanju krutoga tijela). Bavio se… Nastavi čitati →
Poisson, Siméon Denis, francuski matematičar i fizičar (Pithiviers, 21. VI. 1781 – Sceaux, 25. IV. 1840). Nastavio istraživanja J.-L. Lagrangea u nebeskoj mehanici i proučavao integrale kompleksnih funkcija i Fourierove redove. Primijenio matematiku na neka… Nastavi čitati →
Polanyi, John Charles (János Polányi), kanadski kemičar mađarskoga podrijetla (Berlin, 23. I. 1929). Doktorirao u Manchesteru. Nakon istraživanja u Ottawi i Princetonu, predaje u Torontu (od 1957). Njegova istraživanja infracrvene kemiluminiscencije dovela su do razvitka kemijskoga lasera (G.… Nastavi čitati →
Polanyi, Michael (Mihály Polányi), britanski kemičar i filozof mađarskoga podrijetla (Budimpešta, 11. III. 1891 – Northampton, 22. II. 1976). Otac → Johna Charlesa i brat ekonomista Karla. Profesor u Manchesteru. U fizikalnoj kemiji… Nastavi čitati →
polarizacija (od latinskoga: polaris polaran), pojava da se titranje elektromagnetskoga vala (također svjetlosti) događa samo u jednoj ravnini okomitoj na širenje vala. Kod prirodne svjetlosti (nepolarizirane) titraji se događaju u svim ravninama okomitima na njezino širenje. Odbijanjem svjetlosti… Nastavi čitati →
Polarna zvijezda → Sjevernjača
polarnost, obilježje tvari čije molekule imaju stalni el. dipolni moment. Ona je posljedica građe molekula i razlike u elektronegativnosti povezanih elemenata. Dipolni moment mjera je polarnosti molekula i uzrokuje međumolekularne privlačne sile, tzv. Van der Waalsove sile.
polarografija (grčki: pólos os, grafein pisati), elektrokemijska analitička tehnika za određivanje malenih koncentracija iona u otopini. Temelji se na spoznaji da je za kemijsku promjenu u otopini svake tvari potreban određeni, za tvar karakterističan potencijal. Izvodi se uređajem polarografom s… Nastavi čitati →
poliamidi (krat. PA), termoplastični umjetni materijali prvi put sintetizirani 1937. i primijenjeni kao tekst. vlakna. To su kopolimeri nastali kondenzacijskom polimerizacijom monomera dikarboksilne kiseline s diamin-monomerom. Upotrebljavaju se za izradu najlona, koji je postao sinonim za najlonske čarape, te perlona.… Nastavi čitati →
poliedar (grč.), mnogoplošnik, geometrijsko tijelo omeđeno mnogokutima. Pet je pravilnih poliedara: tetraedar, heksaedar (kocka), oktaedar, ikozaedar i dodekaedar. → Platonova tijela
poliester, kopolimer nastao kondenzacijskom polimerizacijom diola i monomera dikarboksilne kiseline. Obično se odnosi na sintetičke polimere u koje spada i polietilen-tereftalat (krat. PET) kao najvažniji predstavnik termoplastičnih poliestera. Prvi sintetički p. koristio se u I. svj. ratu za impregnaciju.… Nastavi čitati →
poliesterske smole, umjetne smole dobivene polikondenzacijom polihidričnih alkohola i višebazičnih kiselina. Služe za dobivanje umjetnih vlakana otpornih na kidanje i gužvanje te u ind. lakova.
