FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

prazni skup

prazni skup, aksiomatski uveden skup bez ijednog elementa. Samo je jedan takav skup. On je podskup svakog skupa. Označava se s Ø ili {}.

precesija

precesija, pojava kada os rotirajućeg tijela mijenja smjer opisujući krug. Pojava uočena kod gibanja zvrka. Postoji kod nebeskih tijela zbog nehomogenosti oblika tijela. P. Zemljine osi događa se zbog gravitacijskog utjecaja Mjeseca i Sunca (lunarno-solarna p.) tako da ta… Nastavi čitati

precipitacija

precipitacija (lat.) 1. kem Stvaranje netopljivih čvrstih tjelešaca u tekućini kao rezultat reakcije između topljivih tvari u njoj. Kada se čestice čvrstog tijela slegnu, one čine talog. Ako su čestice čvrstog tijela vrlo male, ostaju u otopini tvoreći koloidnu otopinu.… Nastavi čitati

precipitat

precipitat 1. Neotopljive čestice u tekućini nastale kao rezultat precipitacije koje se talože na dnu ili stijenkama posude. 2. Zastarjeli naziv za neke živine spojeve (npr. crveni p. za živin/II/oksid).

predznak

predznak, znak kojim se ispred broja označuje odnosi li se na pozitivnu (+) ili negativnu (-) veličinu. Oznake uveo Widman (1489), a postojale su i drugačije oznake za obilježavanje pozitivnih i negativnih brojeva. Pozitivni se broj piše tako da… Nastavi čitati

Pregl, Fritz

Pregl, Fritz, austr. kemičar slov. podrijetla (Ljubljana, 3. IX. 1869 – Graz, 13. XII. 1930). Usavršio Liebigovu metodu kvantitativne org. mikroanalize. U suradnji s Kuhlmanom iz Hamburga napravio instrument za mjerenje vrlo malih količina tvari… Nastavi čitati

prekidač

prekidač, element el. kruga koji može biti u jednom od dvaju diskretnih stanja, odn. prekida ili uspostavlja el. kontakt između dviju svojih priključnica. Za razliku od sklopke, ima sposobnost uklapanja i prekidanja struja kratkog spoja. Može biti izveden mehanički,… Nastavi čitati

Prelog, Vladimir

Prelog, Vladimir, hrvatski i švicarski kemičar (Sarajevo, 23. VII. 1906 – Zürich, 7. I. 1998). Školovao se u Zagrebu i Osijeku, diplomirao kemiju u Pragu gdje je radio kao industrijski kemičar. Od 1935. na Tehničkom… Nastavi čitati

presjek skupova

presjek skupova, operacija na skupovima, npr. za skupove A i B, oni elementi koji su istodobno elementi obaju skupova. Označava se AB. Ako je skup A = {2, 4, 6, 8}, a skup B… Nastavi čitati

pribrojnik → zbrajanje

pribrojnikzbrajanje

Prigogine, Ilya Romanovič

Prigogine, Ilya Romanovič, belg.-rus. kemičar i fizičar (Moskva, 25. I. 1917 – Bruxelles, 28. V. 2003). Prof. u Bruxellesu, Austinu i Chicagu, dir. Centra za statističku mehaniku i termodinamiku. Istraživao kompleksne sustave, termodinamiku neravnotežnih procesa,… Nastavi čitati

prigušivanje → atenuacija

prigušivanjeatenuacija

prijateljski brojevi

prijateljski brojevi, dva broja koja imaju svojstvo da je svaki od njih jednak zbroju pravih djelitelja (djelitelji broja manji od njega samoga) drugoga. Za prva dva prijateljska broja znao je Pitagora, a to su 220 i 284. Za sljedeća… Nastavi čitati

prijelazni elementi

prijelazni elementi, skup elemenata u periodnom sustavu s nepotpunim unutrašnjim elektronskim ljuskama. Amo spadaju elementi od rednog broja 21 do 112. Elementi u unutrašnjem prijelaznom nizu od cerija (58) do lutecija (71) zovu se lantanidi, a od torija (90)… Nastavi čitati

primarna energija

primarna energija, energija koja postoji u prir. oblicima, odn. koju sadržavaju prir. nositelji. To su fosilna, geotermička, vodena, sunčeva, atomska energija, energija vjetra, biomase, valova, itd. Sekundarna energija se dobiva iz primarne procesom pretvorbe, redovito uz gubitke, npr. el. energija i derivati nafte.

primbroj → prosti broj

primbrojprosti broj

princip korespondencije

princip korespondencije, princip dan. fizičara N. Bohra (1918) koji objašnjava vezu između kvantne teorije i klas. fizike. Rezultati ispitivanja dobiveni kvantnom teorijom moraju kvantitativno odgovarati rezultatima dobivenim na temelju klas. teorije. Te klas. teorije vrijede u okviru novih, ali… Nastavi čitati

prirodne znanosti

prirodne znanosti, skup znanosti koje sustavno proučavaju materijalnu ili fiz. prirodu, njezine pojave i zakonitosti s pomoću motrenja, eksperimenata, racionalnih izvođenja. Općenito se razlikuju znanosti o mrtvoj prirodi i znanosti o živoj prirodi, iako se ne može uvijek povući… Nastavi čitati

prirodni brojevi

prirodni brojevi, osnovni pojam i skup matematike, brojevi 1, 2, 3, … Taj se beskonačni skup označava s N (od lat. naturalis prirodan), a naziv je uveo Boetije. Od p. b. mogu se izgraditi svi ostali brojevi. Kao pojam… Nastavi čitati

prirodni sateliti planeta→ sateliti

prirodni satelitiplaneta sateliti