FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Baade, Walter, njemački i američki astronom (Schröttinghausen, 24. III. 1893 – Göttingen, 25. VI. 1960). Izučavao građu galaktika, posebno Mliječnog puta, i uveo pojam populacija zvijezda. Znatno pridonio određivanju udaljenosti zvijezda i utvrdio da su udaljenosti među galaktikama i veličina svemira mnogo veće… Nastavi čitati →
Bååth, Albert Ulrik, švedski pjesnik (Malmö, 13. VII. 1853 – Gottskär, 2. VIII. 1912). U lirici opisuje krajolik Skåne i život radništva. Poznat po prijevodima islandskih saga i srednjovjekovnih pjesnika. Važnija djela: Nove pjesme; Na zelenim stazama; Sjevernjačka starina; Slike iz Skåne.
Babbage, Charles, engleski matematičar, astronom i ekonomist (London, 26. XII. 1791 – London, 18. X. 1871). Konstruirao računski stroj (1823–34) na 20 decimalnih mjesta, četiri osnovne operacije i vađenje drugoga korijena. Na temelju njegovih zamisli… Nastavi čitati →
Babinet, Jacques, francuski fizičar (Lusignan, 5. III. 1794 – Pariz, 21. X. 1872). Topnički časnik, profesor u Parizu. Bavio se optikom. Razvio refleksijski goniometar. Objasnio ogib svjetlosti (tzv. Babinetov teorem). Zastupao valnu teoriju svjetlosti i… Nastavi čitati →
Babo, Clemens Heinrich Lambert von, njemački kemičar (Ladenburg, 25. XI. 1818 – Karlsruhe, 15. IV. 1899). Proučavao strukturu alkaloida, ozonizaciju zraka, konstruirao razne laboratorijske naprave, prvi uveo centrifugu u laboratorijsku praksu. Poznat po istraživanju tlaka… Nastavi čitati →
Baekeland, Leo Hendrik, američki kemičar i industrijalac belgijskog podrijetla (Gent, 14. XI. 1863 – Beacon, 23. II. 1944). Radio u fotoindustriji i proizveo emulziju na bazi srebrenoga klorida. Kombinacijom fenola i formaldehida dobio bakelit čija… Nastavi čitati →
Baeyer, Adolf von, njemački kemičar (Berlin, 31. X. 1835 – Starnberg, 20. VIII. 1917). Sintetizirao indigo. Za istraživanje organskih bojila i alicikličkih spojeva dobio → Nobelovu nagradu (1905).
Bagge, Erich Rudolf, njemački fizičar (Neustadt, kraj Coburga, 30. V. 1912 – 1996). Profesor u Hamburgu i Kielu. Bavio se nuklearnom i reaktorskom fizikom. Razvio uređaj za razlučivanje izotopa (1941–43).
Baire, René Louis, francuski matematičar (Pariz, 21. XI. 1874 – Chambéry, 5. VII. 1932). Suutemeljitelj moderne teorije funkcija realne varijable (s → Emileom Borelom, → Henrijem Lebesgueom i → Henryjem Poincaréom).
bakar, simbol Cu (od latinskog: cuprum), kemijski element (redni broj 29, atomska masa 63,54, gustoća 8,92 g/cm3). Metal crvenkaste boje, dobar vodič elektriciteta i topline, otporan prema koroziji, lako se prerađuje. Zbog utjecaja atmosferilija postaje… Nastavi čitati →
bakelit, tvrda umjetna smola, kondenzacijski produkt fenola ili krezola s formaldehidom. Upotrebljava se kao izolator u elektrotehnici. Dobio naziv po → Leu Hendriku Baekelandu koji ga je proizveo 1908.
baklja 1. tehn Rasvjetno tijelo s otvorenim plamenom; drveni štap ili snop pruća ovijen lako gorivim (smolastim, voštanim) tvarima. Poznata od staroga vijeka; u novije doba nosi se u svečanim noćnim povorkama, a od 1936. i na Olimpijskim igrama. 2.… Nastavi čitati →
Bakotić, Antun Karlo, hrvatski fizičar, pedagog i književnik (Kaštel Gomilica, 4. XI. 1831 – Zadar, 13. I. 1887). Matematiku i fiziku studirao u Veneciji i Beču. Gimnazijski profesor u Rijeci, Šibeniku i Splitu. Među prvima objavljivao… Nastavi čitati →
Bakšali, indijski matematičar (III. stoljeće). Uvodi nulu kao broj i to kao rezultat oduzimanja dvaju jednakih brojeva. Daje pravila računanja s nulom.
BAL (akronim od British antilewisite), dimerkaprol, sredstvo koje se rabi kao protuotrov kod otrovanja bojnim otrovima, sintetiziranima na osnovi arsena (iperit) odnosno protiv otrovanja arsenom i teškim metalima (živom, zlatom, bakrom, antimonom i dr.). Koristi se i u liječenju hepatolentikularne degeneracije.
Balard, Antoine Jérôme, francuski kemičar (Montpellier, 30. IX. 1802 – Pariz, 30. III. 1876). Isprva radio kao ljekarnik. Godine 1826. otkrio kemijski element brom i postupak dobivanja natrijeva sulfata iz morske vode. Djelovao i kao… Nastavi čitati →
Balenović, Krešimir, hrvatski kemičar (Zagreb, 17. V. 1914 – Zagreb, 25. II. 2003). Profesor na Sveučilištu u Zagrebu. Specijalizirao se kod nobelovca Alberta Szent-Györgya u Segedinu (1942–43). Bio predstojnik Zavoda za organsku kemiju i biokemiju Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta… Nastavi čitati →
Baliani, Giovanni Battista, talijanski fizičar (Genova, 1582 – Genova, 1666). Utvrdio da tijela različite težine padaju jednakom brzinom (1611) i našao zakon slobodnog pada (1638). Raspravljao o eksperimentalnom određivanju težine zraka i o atmosferskom tlaku. Dao kvantitativnu vezu između… Nastavi čitati →
balistika (grčki), znanost o gibanju bačenih tijela, osobito projektila. Ona određuje brzinu, stazu i domet projektila ispaljenog iz vatrenog oružja. Gibanje projektila u cijevi proučava unutarnja balistika, a izvan cijevi vanjska balistika na osnovi Newtonovih zakona mehanike. Balistika na… Nastavi čitati →
balistit, vrsta bezdimnog baruta koji sadrži 60% celuloznog nitrata i 40% glicerol-trinitrata.
