FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
sumporni dioksid, SO2, bezbojan plin oštra mirisa. Nastaje sagorijevanjem sumpora na zraku ili pečenjem sulfidnih ruda. Jako reduktivno sredstvo. Prisutan u tvorničkom dimu, zagađuje atmosferu djelujući štetno na organe disanja i na vegetaciju (kisele kiše).
sumporovodik, H2S, otrovan plin neugodna mirisa po trulim jajima, otapanjem u vodi daje sumporovodičnu (sulfidnu) kiselinu H2S. S velikom većinom metala (ZnS, FeS, CuS, PbS, Bi2S3, Ag2S) daje soli… Nastavi čitati →
Sunce, središte Sunčeva sustava, udaljeno oko 30 000 svjetlosnih godina od središta galaktike kojega obiđe za 220 mil. g. gibajući se brzinom od 230 km/s. Nama najbliža zvijezda (udaljena od Zemlje o. 149 600 000 km ili 1… Nastavi čitati →
sunčani sat, astron. uređaj za određivanje vremena prema položaju Sunca na nebu. Za to se koristi sjena kazaljke koja pada na ploču s oznakama sati. Poznat još iz ant. vremena, danas je većinom ures zgrada i trgova.
Sunčev sustav, cjelina koja obuhvaća Sunce kao zvijezdu i planete, satelite, planetoide (asteroide), komete i međuplanetski plin i prašinu. Sunce čini 99,86% mase čitavog S. s. Planeti koji se gibaju oko Sunca po eliptičnim putanjama, od najbližeg do najudaljenijeg:… Nastavi čitati →
Sunčev vjetar, struja električki nabijenih čestica (protona i elektrona) iz Sunčeve atmosfere. Potječe iz Sunčeve korone i kreće se brzinama od 300 do 2000 km/s tako da svladava Sunčevu gravitaciju i odlazi od Sunca. Neke čestice Sunčeva vjetra ostaju… Nastavi čitati →
Sunčeva energija ili solarna energija, energija koja se oslobađa na Suncu procesom nuklearne fuzije (pretežno spajanjem četiriju jezgri atoma vodika u jednu jezgru atoma helija) i dolazi do Zemlje kao elektromagn. zračenje. Ona je približno konstantna, a intenzitet zračenja… Nastavi čitati →
Sunčeve pjege, tamnije područje fotosfere, temperature ispod 1500 K, veličine od 300 km do 100 000 km s jakim magn. poljem. Pojavljuju se u heliografskom pojasu od 5° do 45° (Spörerov zakon). Središte pjege je hladnije i tamnije od obruba.
Sundman, Karl Frithiof, finski matematičar (Kaskinen/Kaskö, 28. X. 1873 – Helsinki, 28. IX. 1949). Poznat po rješenju problema triju tijela. To je prvo analitičko rješenje tog problema s pomoću konvergentnog reda potencija (Sundmanov red). Jedan krater na Mjesecu nosi njegovo ime.
Sunko, Dionis Emerik, hrvatski kemičar (Zagreb, 26. IX. 1922 – Zagreb, 16. VII. 2010). Profesor emeritus na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao na Tehničkom fakultetu (1953). Sa Stankom Borčićem bavio se, u vrijeme zlatnoga doba fizikalno-organske kemije u Hrvatskoj,… Nastavi čitati →
superdivovi, najveće i najsjajnije mlade zvijezde velikog promjera (više od 100 Sunčevih promjera) i malene gustoće. Sjajnije su od Sunca o. 6–8 puta. Najveći je superdiv crveni Betelgeuse (M tipa) promjera većeg od 1000 Sunčevih promjera. U Hertzsprung-Russellovu dijagramu… Nastavi čitati →
superfluidnost, svojstvo tekućine da na niskim temperaturama nema viskoznosti i da teče bez ikakva otpora. Pritom ima izvanredno visoku toplinsku vodljivost. Oba helijeva izotopa imaju svojstvo superfluidnosti: 4He postaje superfluid na temperaturi od 2,172 K, a 3He… Nastavi čitati →
superfosfat, umjetno fosfatno gnojivo, smjesa kalcijeva dihidrogenfosfata i kalcijeva sulfata (gips). Dobiva se djelovanjem sumporne (sulfatne) kiseline na fino samljeven prah minerala fosforita ili apatita.
superkiseline, vrlo jake kiseline, npr. antimonijev pentafluorid, SbF5, mnogo jače od sulfatne kiseline. Koriste se za pripravu stabilnih otopina karbokationa. Otkrio ih je nobelovac Olah.
supernova, astron. eksplozija masivne zvijezde u kojoj se oslobađa energija tako da zvijezda postaje o. 100–1000 milijuna puta sjajnija od Sunca. Nekoliko dana ili tjedana njezin sjaj nadjača sjaj svih zvijezda u galaktici. Nakon nekoliko godina supernova ekspandira toliko… Nastavi čitati →
superoksidi, skupina anorg. spojeva koji sadrže O2– ione, npr. natrijev peroksid, kalijev peroksid. Imaju snažno oksidativno djelovanje, žestoko reagiraju s vodom dajući plinoviti kisik i OH- ione. Superoksidni ion ima nespareni elektron i paramagn. svojstva.
suplementarni kutovi, kutovi čiji zbroj iznosi 180°. Suplement ili sukut je jedan od tih kutova, tj. ako je α + β = 180°, onda se α (ili β) zove suplement ili sukut drugome kutu.
suprafluidnost, sposobnost nekih tekućina da pri temperaturama bliskima apsolutnoj nuli ne pružaju nikakav otpor toku tekućine. Tekući helij ispod 2,1 K pokazuje takva svojstva (u lambda-točki). Hlađenjem tekućeg helija pokazuje se dramatična razlika između tekućina različitih izotopa (He-4 i… Nastavi čitati →
supralen, polietilen koji je polimeriziran pod niskim tlakom, otporan na atmosferske utjecaje i upotrebljava se za izradu profila, cijevi i štapova.
supramolekulska kemija, novija grana kemije koja se bavi multikomponentnim sustavima atoma, molekula ili iona udruženih i vezanih nekovalentnim interakcijama (vodikove veze, elektrostatske sile). Važna primjena u kemiji biopolimera, tekućih kristala i u nanotehnologiji.
