Proleksis enciklopedija
online

FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI

termonuklearne reakcije

Struka
termonuklearne reakcije, reakcije fuzije lakih atomskih jezgara u složenije (teže) koje se odvijaju pri vrlo visokim temperaturama uz oslobađanje velike količine energije (termonuklearna energija). Te su reakcije izvor energije Sunca i drugih zvijezda. Poznate su reakcije spajanja jezgara tricija… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

terpeni

Struka
terpeni, hlapljivi nezasićeni ugljikovodici ugodna mirisa, molekulske formule C10H16. Prvi takvi spojevi izolirani su iz terpentina. Gl. sastavni dio biljnih eteričnih ulja (limonen, pinen). Tehnički su važniji njihovi oksidacijski derivati (kamfor, mentol, borneol). U širem… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

terpentin

Struka
terpentin (grč.), svijetla do tamno obojena gusta otopina smola u eteričnim uljima. Naziva se još i balzamom. U kem. pogledu to je mješavina nezasićenih ugljikovodika, a gl. je sastojak pinen. Dobiva se tehnikom smolarenja, tj. urezivanjem kosih ureza u koru… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

terpentinsko ulje

Struka
terpentinsko ulje, bistro eterično ulje karakterističnog mirisa po borovoj smoli. Dobiva se destilacijom sirovog terpentina s pomoću vodene pare. Gl. su sastojci pinen i diterpen. Upotrebljava se u proizvodnji sintetskih mirisa i kamfora, sapuna, insekticida, lakova, te kao otapalo i razrjeđivač.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tesla

Struka
tesla, oznaka T, izvedena jedinica SI magn. indukcije (gustoće magn. toka) definirana kao gustoća magn. toka od jednog webera (Wb) po kvadratnom metru, tj. 1 T = 1 Wbm-2. Stara jedinica magn. indukcije je gaus (G); 1… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

teška voda

Struka
teška voda, D2O, deuterijev oksid. Voda u čijoj se molekuli umjesto običnih vodika nalaze dva njihova teža izotopa deuterija (teški vodik). U običnoj vodi (H2O) ima je o. 0,02% i može se izdvojiti elektrolizom. Ima… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

teške kovine ili teški metali

Struka
teške kovine ili teški metali, kovine koje se u periodnom sustavu elemenata nalaze između bakra i olova, odn. čija je atomska težina između 63,5 i 200,6, a relativna gustoća veća od 4 g/cm3. Dok su pojedine teške… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Tethys

Struka

Tethys, Tetida, Saturnov satelit promjera oko 1000 km, kreće se po stazi polumjera od oko 300 000 km. Period okretanja oko svoje osi o. 2 dana. Površina mu je prekrivena kraterima i kanjonima. Sastoji se pretežno od smrznute vode.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetiva

Struka ,
tetiva (lat.) 1. mat Dužina koja spaja dvije točke na krivulji; ujedno duljina te dužine. Kod kružnice najdulja t. je promjer kružnice. Ako se iz središta kružnice povuče okomica na tetivu, ona raspolavlja tetivu. Pojam t. su poznavali stari Grci,… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetraedar

Struka

tetraedar (grč.) mat Jedno od pet pravilnih geometrijskih tijela starogrč. matematike (Platonova tijela). Trostrana piramida, omeđena četirima jednakostraničnim trokutima. Ima 4 vrha i 6 bridova. T. su poznavali pitagorejci. U Platonovoj prir. filozofiji tetraedru je pridružen element vatra.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetraetil-olovo

Struka
tetraetil-olovo, Pb(C2H5)4, bezbojna, gusta vrlo otrovna uljasta tekućina. Otapa se u org. otapalima, ne otapa se u vodi i razrijeđenim kiselinama. Dobiva se djelovanjem etilnoga klorida na slitinu olova i natrija ili elektrolizom… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetrafluorometan

Struka
tetrafluorometan, CF4, ugljični tetrafluorid, freon-14. Nezapaljiv plin, bez mirisa i boje. U prirodi nastaje pri vulkanskim erupcijama. Glavni izvor su proizvodnja teflona i spaljivanje otpada. Štetan je za prirodu (staklenički plin) i ljudsko zdravlje. Koristi se u… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetragonski sustav

Struka

tetragonski sustav, kristalni sustav koji obuhvaća kristale s trima međusobno okomitim osima, od kojih su dvije (horizontalne) jednake, dok je treća (vertikalna, ujedno i glavna) duža ili kraća. Takva je kocka izdužena u jednome smjeru, npr. kod kalij-dihidrogen-fosfata, kalij-heksacijanoferata (II).
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetrahidrofuran

Struka
tetrahidrofuran, C4H8O, oksaciklopentan, tetrametilen-oksid, bezbojna i zapaljiva tekućina mirisa po kloroformu. Važno org. otapalo, ima vrelište na 66 °C, miješa se s vodom. Dobiva se od furfurola kao međuprodukt pri proizvodnji adiponitrila. Upotrebljava se kao… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetrakisheksaedar

Struka
tetrakisheksaedar, kristalna forma kubičnog sustava. Ima 24 plohe u obliku istokračnog trokuta. Elementarni bakar često kristalizira u toj formi.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetrakloretilen

Struka
tetrakloretilen, Cl2C=CCl2, perkloretilen. Bezbojna, nezapaljiva tekućina eterična mirisa, otporna prema hidrolizi. Ne otapa se u vodi. Proizvodi se iz tetrakloroetana uz djelovanje alkalija. Upotrebljava se u proizvodnji org. i farmaceutskih kemikalija, sredstava za pranje, kao… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetrakloroetan

Struka
tetrakloroetan, Cl2CHCHCl2, acetosol. Bezbojna, nezapaljiva, korozivna i otrovna tekućina, mirisom nalik kloroformu. Dobiva se izravnom reakcijom acetilena i klora. Upotrebljava se u proizvodnji org. kemikalija, acetatnih lakova, fotografskih filmova, kao otapalo za šelak, gume, kamfor,… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetraklorometan

Struka
tetraklorometan, CCl4, ugljični tetraklorid. Bezbojna, nezapaljiva, otrovna tekućina. Miješa se s org. otapalima, ima vrelište pri 76,7 °C. Dobiva se reakcijom ugljičnog disulfida (CS2) i klora u prisutnosti katalizatora joda. Upotrebljava se u proizvodnji kloriranih… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

tetralin

Struka
tetralin, C10H12, 1,2,3,4-tetrahidronaftalen. Bezbojna tekućina oštra mirisa. Miješa se s većinom otapala, ali ne i s vodom. Stajanjem polimerizira i oksidira, te prelazi u smolasto stanje uz obojenost. Dobiva se hidriranjem naftalena u prisutnosti katalizatora… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

teža

Struka
teža (sila teža), rezultanta privlačne sila Zemlje (i drugih nebeskih tijela) i centrifugalne sile nastale zbog rotacije nebeskih tijela.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.