FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Dirac, Paul (Adrien Maurice), engleski fizičar (Bristol, 8. VIII. 1902 – Tallahassee, 20. X. 1984). Profesor u Cambridgeu (1932–69) i Tallahasseeju na Floridi (od 1971). Jedan od osnivača kvantne mehanike. Formulirao opći oblik kvantne mehanike… Nastavi čitati →
diralište, točka dodira krivulje i njezine tangente ili plohe i njezine tangencijalne ravnine. Diralište je jedina zajednička točka krivulje i njezine tangente za slučaj čunjosječnica (elipsa, parabola, hiperbola).
direktrisa (francuski), ravnalica, krivulja duž koje se pomiče neka druga krivulja (tzv. izvodnica) opisujući plohu. Npr. pravac koji se pomiče duž kružnice i okomit je na ravninu kružnice opisuje cilindričnu (valjkastu) plohu. Kružnica je pritom direktrisa, a pravac izvodnica. S… Nastavi čitati →
Dirichlet, Johann Peter Gustav Lejeune, njemački matematičar francuskoga podrijetla (Düren, 13. II. 1805 – Göttingen, 5. V. 1859). Profesor u Berlinu i Göttingenu gdje je naslijedio Gaussa. Jedan od osnivača analitičke teorije brojeva (Dirichletovi redovi),… Nastavi čitati →
disaharidi (dioze), šećeri sastavljeni od dviju molekula monosaharida, zajedničke formule C12H22O11. Pojavljuju se u obliku bezbojnih kristala ili bijelog praška. Pripadaju im saharoza, laktoza, maltoza i celobioza.
disjunkcija (latinski), razdvajanje, razdruživanje, rastava. 1. Logička operacija koja se dobije povezivanjem dvaju iskaza A i B s pomoću logičkog veznika ili (latinski: vel) u novi iskaz A ili B koji je istinit ako je, i samo ako je,… Nastavi čitati →
diskriminanta, matematički izraz koji određuje postoje li rješenja (korijeni) kvadratne jednadžbe i kakva im je priroda. Za jednadžbu drugog stupnja ax2 + bx + + c = 0, diskriminanta je D = b2 – 4ac. Za… Nastavi čitati →
dislokacija (francuski) 1. opć Razmještanje, razmicanje. 2. voj Raspored oružanih snaga na temelju nekog strateškog ili ratnog plana. 3. med Iščašenje. 4. geol Poremećaj geoloških slojeva zbog rasjedanja ili nabiranja tla.
disocijacija (latinski: dissociatio razdvajanje) 1. U kemiji, raspadanje, razdvajanje, razdruživanje, rastavljanje molekula na sastavne dijelove pod utjecajem el. struje, topline i sl. 2. U psihologiji, neprisjećanje, zaboravnost; prekidanje asocijativno vezanih procesa.
disperzija (latinski) 1. kem Raspršenje čestica jedne tvari u drugoj tvari; rasap valova (svjetlosnih ili zvučnih) ili snopa čestica (elektrona) na komponente različite energije (i frekvencije). 2. Disperzija svjetlosti, rasap bijele svjetlosti prilikom loma, ogiba, totalne refleksije i dr.… Nastavi čitati →
disperzni sustavi, sustavi sitnih čestica (dispergirana faza) raspršenih u nekom sredstvu (disperzno sredstvo). Prema veličini čestica dispergirane faze dijele se i prema vrsti čestica i disperznom sredstvu: čvrste čestice u plinu – dim, tekuće čestice u plinu – magla,… Nastavi čitati →
disprozij (latinski: dysprosium, Dy), kemijski element (redni broj 66, relativna atomska masa 162,50), kovina iz skupine lantanida. Primjenjuje se u nuklearnim reaktorima.
disten, cijanit, mineral, Al2SiO5, kristalizira u triklinskom sustavu; karakteristične modre boje odakle potječe ime (cijanit); drugi naziv disten zahvaljuje različitim tvrdoćama na različitim plohama pa i na istoj plohi u raznim smjerovima (dis sthenos);… Nastavi čitati →
distorzija (latinski) 1. med Uganuće, istegnuće ili razdor ligamenata zgloba ili zglobne čahure djelovanjem vanjske sile. Očituje se bolovima i otokom zgloba te ograničavanjem pokreta. Najčešće se javlja u skočnom zglobu kod neprestana koračanja. Liječenje se sastoji u mirovanju (imobilizacija… Nastavi čitati →
distribucija (latinski) 1. Podjela, izdavanje čega, raspodjela (npr. humanitarne pomoći), raspačavanje (npr. novina). 2. Razmještenost, raspoređenost.
distributivnost, jedan od aksioma u aksiomatskom zasnivanju realnih brojeva. Svojstvo dviju operacija u matematici iskazano npr. za množenje i zbrajanje uvjetom a (b + c) = ab + ac i (a + b) c = ac + bc.… Nastavi čitati →
divergencija (latinski) 1. opć Neslaganje, nesuglasje, razilaženje, udaljavanje. 2. mat Svojstvo niza ili reda da teži (konvergira) nekoj konačnoj graničnoj vrijednosti. Također, veličina (skalarna) kojom je određena promjena vektorskog toka u svakoj točki vektorskog polja. 3. fiz Razilaženje zraka (npr.… Nastavi čitati →
Diviš, Prokop (pravim imenom i prezimenom Václav Divíšek), češki prirodoslovac i izumitelj (Helvíkovice, 26. III. 1698 – Přímětice, 21. XII. 1765). Katolički svećenik. Proučavao atmosferski elektricitet i meteorologiju, proučavao uporabu elektriciteta u liječenju. Nezavisno… Nastavi čitati →
divlji oganj, nedovoljno istražena pojava koja se javlja noću nad močvarnim vodama u obliku plamičaka. Misli se da nastaje spontanim paljenjem barskog plina, tj. mješavine metana, ugljičnog dioksida i dušika.
djeljivost brojeva, relacija na skupu cijelih brojeva prema kojoj je cijeli broj x djeljiv s cijelim brojem y i kvocijent je cijeli broj z (x : y = z), Kaže se da je x djeljiv s y… Nastavi čitati →
