FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
elektrolitske kovine, metali vrlo velike čistoće dobiveni s pomoću elektrolize, npr. elektrolitski bakar čistoće 99,9%, srebro (99,95%), cink (99,999%) i dr.
elektroliza, rastvaranje elektrolita djelovanjem istosmjerne el. struje. Stave li se u otopinu ili taljevinu elektrolita dva vodiča el. struje (elektrode), od kojih je jedan spojen s pozitivnim polom izvora a drugi s negativnim, otopinom će prolaziti struja. Pozitivno nabijeni… Nastavi čitati →
elektromagnet, svitak kroz koji teče el. struja pa se ponaša kao magnet čije se magn. polje može prikazati silnicama. Za pojačanje magn. polja pri istoj jakosti struje koristi se svitak s više navoja oko jezgre od mekog željeza. Smjer… Nastavi čitati →
elektromagnetska indukcija, stvaranje (induciranje) napona u zavojnici promjenom magnetskoga toka što ga zavoj obuhvaća. Michael Faraday je (1831) pokazao načine promjene magnetskoga toka (pomicanje zavoja u magnetskom polju ili pomicanje magneta, promjena magnetskoga polja zbog promjenjive struje). Na načelu… Nastavi čitati →
elektromagnetski valovi, valno gibanje nastalo promjenom jakosti el. i magn. polja u prostoru. Promjena struje u vodiču izaziva oko vodiča magn. polje, a promjena magn. polja inducira u vodiču struju (indukcija). Uzajamno proizvođenje el. i magn. polja širi se… Nastavi čitati →
elektrometar, uređaj koji utvrđuje i mjeri el. naboj tijela. Npr. elektroskop je elektrometar.
elektromotorni pogon, sustav pogona pojedinih strojeva ili čitavih postrojenja u kojima mehaničku energiju daje jedan ili više elektromotora. Sastoje se od elektromotora, prijenosa od motora na radni mehanizam i sustava za upravljanje motorom. E. p. može biti upravljan ručno, poluautomatizirano ili automatizirano (programirano).
elektron (grč.), stabilna elementarna čestica negativnog naboja (1,602 × 10-19 C), spada u leptone, mase 9,1 × 10-31 kg, spina 1/2 (fermion), jedna od osnovnih čestica u atomu (uz proton i neutron). Prvi put identificiran 1879. (J. J.… Nastavi čitati →
elektron-afinitet, svojstvo atoma nekih elemenata da uza se lako vežu elektrone (negativni e.-a.) ili da ih od sebe lako predaju (pozitivni e.-a.). Mjera elektron-afiniteta je energija vezanja elektrona izražena u elektron-voltima (npr. za vodik iznosi 0,72 eV, za kisik… Nastavi čitati →
elektronska konfiguracija, raspored elektrona u atomskim orbitalama i ljuskama oko atomske jezgre. Karakteristična je za svaki element. Stanje pojedinog elektrona u atomu određuju četiri kvantna broja: glavni, orbitalni, magn. i spinski kvantni broj. Gl. kvantni broj označuje elektronsku ljusku… Nastavi čitati →
elektronska ljuska, elektronski omotač ili atomski plašt, skup svih atoma koji obilaze oko jezgre atoma. U svakoj se ljusci može nalaziti samo određen broj elektrona (Paulijevo načelo). Postoji sedam ljusaka (K, L, M, N, O, P, Q) a svaka… Nastavi čitati →
elektronske formule → kemijske formule
elektronvolt (znak eV), jedinica energije izvan SI-sustava jedinica definirana kao kinetička energija jednog elektrona ubrzanog u vakuumu razlikom potencijala (naponom) od 1 V: 1 eV = 1,60219 × 10-19 J.
elektroorganska kemija, područje između elektrokemije i org. kemije. Proučava reakcije org. spojeva izvedene elektrolizom.
elektroosmoza, protjecanje tekućina kroz porozne dijafragme zbog djelovanja el. polja. Najviše se primjenjuje za čišćenje vode.
elektrostatika (grč.), dio znanosti o elektricitetu koji proučava naboje u mirovanju, sile među njima (Coulombov zakon) i el. polja povezana s njima. Privlačenje sitnih čestica natrljanim jantarom zamijećeno je u starom vijeku (Tales), W. Gilbert je otkrio da i druge… Nastavi čitati →
elektrostatska jedinica naboja (znak esj ili ESU), stara jedinica naboja u CGS-sustavu (zvana i statkulon, statc). To je bio naboj koji na isto toliki naboj djeluje u vakuumu silom od 1 dina na udaljenosti od jednog centimetra.
elektrostrikcija, elastična promjena dimenzija nekih dielektrika kada se nađu u el. polju.
element (lat.) 1. Počelo; prvobitno, jedno od četiriju počela svijeta (vatra, voda, zemlja, zrak). 2. kem Tvar koja se ne može kem. putem rastaviti na jednostavnije sastojke. Elementi se sastoje od atoma iste vrste. Od 112 dosad poznatih elemenata, u… Nastavi čitati →
elementarna analiza, određivanje sastava org. tvari. Postoji kvalitativna i kvantitativna e. a. Kvantitativnom se može odrediti postotak pojedinog elementa u org. tvari, tj. odnos broja atoma u molekuli, ali ne i molekulska težina tvari.