FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
Aleksandrov, Pavel Sergejevič, ruski matematičar (Bogorodsk, 7. V. 1896 – Moskva, 16. XI. 1982). Profesor u Moskvi, osnivač ruske topološke škole. Razvio teoriju kompleksnih prostora (s Pavelom Samujilovičem Urisonom).
Alembert, Jean Le Rond d’, francuski filozof, fizičar, matematičar i enciklopedist (Pariz, 16. XI. 1717 – Pariz, 29. X. 1783). Školovao se kod jansenista, s 23 godine izabran za člana Kraljevske akademije znanosti zbog rijetkih… Nastavi čitati →
alfa 1. Naziv prvog slova grčkog alfabeta; preuzeto iz feničkog alfabeta. 2. astron Naziv za najveću zvijezdu u nekom zviježđu. 3. fiz Oznaka vrste čestica; alfa-čestice, jezgre atoma helija koje ispuštaju radioaktivne tvari. 4. mat Oznaka za kut (kao… Nastavi čitati →
Alfa Centauri, najsjajnija zvijezda u zviježđu Kentaura, treća po sjajnosti na nebu. Udaljena od Zemlje 4,32 svjetlosne godine. Sastoji se od dviju zvijezda otprilike mase Sunca.
alfa-čestica, jezgra atoma helija sastavljena od dvaju protona i dvaju neutrona, pa je stoga pozitivno nabijena nabojem jednakim naboju dvaju elektrona. Masa joj je oko četiri puta veća od mase protona. Atomske jezgre nekih elemenata izbacuju pri radioaktivnom raspadu brze alfa-čestice.
alfa-uzvojnica, spiralna prostorna struktura polipeptidnog lanca proteina. Otkrivena 1951. (→ Linus Pauling).
alfa-zračenje, roj brzih alfa-čestica koje ioniziraju tvar kroz koju prolaze i bivaju lako apsorbirane. Domet u zraku iznosi im samo nekoliko centimetara.
Alferov (Alfjorov), Žores Ivanovič, ruski fizičar i političar (Vicebsk, 15. III. 1930). Doktorirao i radio (od 1953) u Fizikalno-tehničkom institutu u Lenjingradu gdje je istraživao svojstva poluvodiča. Izumio heterotranzistor. Za razvoj poluvodičkih heterostruktura u brzim i optoelektroničkim sklopovima s… Nastavi čitati →
Alfvén, Hannes Olof Gösta, švedski fizičar (Norrköping, 30. V. 1908 – Djursholm, 2. IV. 1995). Bavio se fizikom plazme i magnetohidrodinamikom te antiferomagnetizmom. Odredio brzinu širenja magnetohidrodinamskih transverzalnih valova (Alfvénovi valovi). Prema tzv.… Nastavi čitati →
algebarska geometrija, matematička disciplina koja algebarskim metodama proučava geometrijske tvorevine. Utemeljena je u XVII. stoljeću, kada je u geometriju uveden pojam koordinata. Razvijala se rješavajući probleme polinoma i eliptičnih integrala (Johann Bernoulli, Leonhard Euler, Adrien-Marie Legendre). Temelje moderne algebarske… Nastavi čitati →
algebarska struktura, skup na kojem su definirane operacije koje zadovoljavaju određene aksiome. Osnovni objekt moderne algebre. Primjeri: grupoid, polugrupa, grupa, prsten, tijelo, polje, vektorski prostor. Pojam je uveo škotski matematičar Duncan Farquharson Gregory (XIX. stoljeće). Teorija algebarske strukture… Nastavi čitati →
algebarski izraz, mat. izraz s općim brojevima koji sadržava samo algebarske operacije.
algebra (arapski), grana matematike koja proučava opće brojeve i operacije među njima. To je umijeće računanja s nepoznatim veličinama, za razliku od aritmetike koja računa s poznatim veličinama. Početke algebre nalazimo kod starih Grka (Diofant, ←IV. stoljeće) koji je uveo… Nastavi čitati →
algin, natrijeva sol alginske kiseline, želatinasta tvar. Dobiva se iz morskih alga. Služi za bistrenje šećernih sokova i u tekstilnoj industriji.
Algol, dvojna zvijezda promjenjiva sjaja u zviježđu Perzeju. Sjaj joj se mijenja od 2. do 6. veličine i opet do 2. za nekoliko sati, zbog toga što jedna od dvojnih zvijezda prolazi pored druge i uzrokuje promjenu sjaja.
algoritam ili algorizam (iz arapskog), općenit postupak (sa skupom simbola) za rješavanje određene vrste matematičkog problema izvođenjem matematičkih operacija određenim redoslijedom. U početku se odnosio na arapski sustav decimalnih oznaka (u IX. stoljeću prenesen u Europu – al-Hvarizmi), potom računanje… Nastavi čitati →
aliciklički spojevi (alifatski spojevi, alifatsko-ciklički ili cikloalifatski spojevi), ciklički organski spojevi s nearomatskim (alifatskim) svojstvima, sadržavaju atome ugljika u prstenu (3 do 30 atoma). Zasićeni aliciklički spojevi (još se zovu cikloparafini i nafteni) su cikloalkani (ciklopropan, ciklobutan, ciklopentan, cikloheksan itd.),… Nastavi čitati →
alifatski spojevi (grčki), aciklički ili lančasti organski spojevi u kojima su ugljikovi atomi poredani u otvorene nizove ili lance koji se mogu i granati (npr. alkani, aldehidi, alifatski alkoholi, masti). Zasićeni alifatski spojevi su oni u kojima su ugljikovi atomi… Nastavi čitati →
alikvotni dio (latinski) 1. mat Dio nekog broja kojim je taj broj djeljiv bez ostatka (2 i 5 su alikvotni dijelovi broja 10). 2. prav Otpadajući dio, dio koji razmjerno otpada na svaku stranku.
alil (latinski), CH2=CHCH2-, organski radikal, nezasićena skupina, sastavni dio molekule prirodnih spojeva, sintetskih lijekova, polimera i dr.
