FIZIKALNO-KEMIJSKE I MATEMATIČKE ZNANOSTI
karbidi, spojevi ugljika s kovinama i nekovinama. Važan je kalcijev karbid CaC2, jer s vodom daje → acetilen.
karbin, triatomska modifikacija ugljika koja ne postoji na Zemlji u prir. stanju. Nađen u kometima.
karboanhidraze, enzimi koji kataliziraju stvaranje i razgradnju ugljične kiseline i reguliraju njezin omjer prema ugljičnom dioksidu u krvnoj plazmi.
karbociklički spojevi, homociklički org. spojevi kod kojih su u zatvorenom prstenu vezani samo atomi ugljika (u prstenu heterocikličkih spojeva ima i drugih atoma). Dijele se na alicikličke (hidroaromatske) i aromatske spojeve.
karbohidrati → ugljikohidrati
karboksilaza, enzim koji pirogrožđanu kiselinu pri alkoholnom vrenju cijepa na ugljični dioksid i acetaldehid.
karbolna kiselina → fenol
karbonati, soli karbonatne (ugljične) kiseline H2CO3. Teško su topljivi u vodi (osim alkalijskih k.). Sastavni dijelovi stijena i minerala (kalcijev karbonat, dolomiti).
karbonil, dvovalentna atomska skupina CO, karakteristična za pojedine vrste org. spojeva kao što su aldehidi, ketoni, kinoni. Karbonili, spojevi ugljičnog monoksida (CO) s kovinama.
karbonizacija (lat.), proces prelaska org. tvari u ugljen uz nedovoljan pristup zraka (pougljenjivanje). Proces može biti brz (npr. pri suhoj destilaciji drva) ili polagan prirodni proces u kojem se najprije stvara treset, a onda vrste ugljena od slabijih prema boljima,… Nastavi čitati →
karbonske kiseline (karboksilne kiseline), org. kiseline koje imaju jednu (mono-) ili više (polikarboksilne kiseline) karboksilnih skupina COOH. Slabe su, ima ih u biljkama i životinjama u obliku soli i estera. Mogu biti i slobodne, kao npr. jabučna, octena, ftalna, oksalna, mravlja kiselina.
karborund, komerc. ime za silicijev karbid (SiC), vrlo tvrdu tvar otpornu na visoke temperature te se stoga upotrebljava za brušenje i poliranje, i kao vatrostalni materijal.
karburacija (karburiranje) (franc.), dodavanje spojeva bogatih ugljikom gorivim tvarima da bi im se povećala energetska vrijednost.
kardinalni broj (lat.), označava koliko elemenata ima u nekom skupu. K. b. se definira i za beskonačne skupove pa ih se može uspoređivati prema kardinalnom broju. K. b. skupa prir. brojeva naziva se alef nula. Dva su skupa jednaka ako… Nastavi čitati →
kardioida (grč.), ravninska krivulja 4. reda, ima oblik srca (odatle ime), a opisuje ju točka kružnice koja se kotrlja izvana po jednakoj kružnici.
Karle, Jerome, američki fizikalni kemičar (New York, 18. VI. 1918 – Annandale, Virginia, 6. VI. 2013). Zaposlen (od 1946) u Istraživačkom laboratoriju američke mornarice u Washingtonu. Godine 1985. s H. A. Hauptmanom podijelio Nobelovu nagradu za kemiju… Nastavi čitati →
karmin (njem. od arap.), crvena boja dobivena iz jedne vrste biljnih ušiju – košenile. Netopljiv u vodi, uljima, org. otapalima. Upotrebljavao se u bojadisarstvu, a danas u kozmetici, prehr. ind. (bojenje namirnica) i mikroskopiji.
Karolus, August, njem. fizičar (Reihen, 16. III. 1893 – Zollikon, kanton Zürich, 1. VIII. 1972). Prof. u Leipzigu, Freiburgu im Breisgauu. Razvio (1923) tzv. K-ćeliju (posebnu vrstu Kerrove ćelije) za prijenos slike telegrafskim i radijskim putem.
Karrer, Paul, švicarski biokemičar (Moskva, 21. IV. 1889 – Zürich, 18. VI. 1971). Profesor u Zürichu (do umirovljenja 1959). Odredio formulu beta-karotena (1930) i razjasnio strukturu vitamina A. Proučavao i vitamine B2, E… Nastavi čitati →
