GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Cross, r. u z Africi, duga 489 km; izvire u pobrđu u sz Kamerunu, otječe prema Z u Nigeriju, zatim prema J kroz trop. prašumu, i kod Calabara se estuarijskim ušćem ulijeva u Gvinejski zaljev.
Cross River, sav. država u ji dijelu Nigerije; 28 361 km2, o. 2 200 000 st., gl. grad i jedino veće središte Calabar. Ležišta nafte. Izvoz drva, palmina ulja, kakaa i kaučuka.… Nastavi čitati →
Crotone, gl. grad istoimene provincije u regiji Calabriji u j Italiji; 60 100 st. Luka i ljetovalište na obali Jonskog mora. Trg. središte poljoprivr. okolice, kem. ind., topionica cinka. U blizini HE i ležišta sumpora. Katedrala, utvrda… Nastavi čitati →
Crotone, provincija u j Italiji, regija Calabria; 1177 km2, 180 600 st., gl. grad Crotone. Od priobalne ravnice uz Jonsko more uzdiže se prema gorskom masivu La Sila. Veća naselja Cutro i Ciro Marina.… Nastavi čitati →
Croydon, grad u j dijelu metropolitanskog područja Velikog Londona; 333 800 st. Poslovno i rezidencijalno predgrađe Londona. Od 1086. do 1758. ljetna rezidencija canterburyjskog nadbiskupa. Prije II. svj. rata ondje je bila gl. londonska zračna luka.
Crozetova zavala, više od 5000 m duboka zdjelasta podmorska zavala u j Indijskom oceanu, između Zapadnoindičkog i Srednjoindičkog hrpta, na J omeđena Crozetovim i Kerguelenovim ravnjacima.
Crozetovo otočje (franc. Îles Crozet), vulkansko otočje u j dijelu Indij. oceana, pet većih i petnaest manjih otoka, ukupne površine 515 km2, stalno naselje Alfred-Faure. Otkriveno 1772; franc. posjed od 1924.
crvena kreda 1. Armenska zemlja, smjesa hematita i gline koja se upotrebljava kao boja. 2. Vapneno pelitne pelagičke crvenkaste naslage s globotrunkanidama kraja krede (scaglia rossa).
Crvena rijeka → Sōng Hōng
Crvenka, grad u sr. Bačkoj, Vojvodina, Srbija; 10 400 st. Leži uz Veliki kanal koji povezuje Dunav s kanalom Dunav–Tisa–Dunav. Industr.-poljoprivr. kombinat; silos.
Crveno jezero, jezero u Imotskom, Splitsko-dalmatinska županija. Ime dobilo po strmim, okomitim crvenim stijenama zbog kojih je otežan pristup jezeru. Smješteno u dubokoj krškoj provaliji, površine 13,79 ha (oko 150 × 180 m), rub provalije promjera oko 400 … Nastavi čitati →
Crveno more (arapski: Al-Bahr al-Ahmar), usko rubno more Indijskoga oceana u tektonskom jarku između Arabijskoga poluotoka i sjeveroistočne Afrike, dugo 1930 km, široko do 350 km. Površina 450 000 km2, najveća dubina… Nastavi čitati →
Csepel, riječni otok na Dunavu, j od Budimpešte, dug 55 km, 257 km2. Na krajnjem s dijelu otoka nalazi se istoimena grad. četvrt Budimpešte s velikim pristaništem i industr. zonom (brodogradnja, strojogradnja, metalurgija, rafinerije).
Csongrád, grad na S istoimene županije u ji Mađarskoj, nedaleko od ušća Körösa u Tisu; 19 000 st. Trg. središte poljoprivr. kraja (vino, voće). Mlinovi, pilane, ciglane. Lječilište; termalni izvori. Barokna crkva, etnografski muzej.
Csongrád, županija u ji Mađarskoj, uz granicu s Rumunjskom i Srbijom; 4263 km2, 420 000 st., gl. grad Szeged, veći gradovi Hodmezővásárhely, Csongrád i Szentes. Nizinska županija na J Velikog Alfölda, čijim sred. dijelom… Nastavi čitati →
Cuando ili Kwando, rijeka u južnoj Africi, desni pritok Zambezija; duga 731 km, porječje 96 778 km2. Izvire na unutrašnjoj visoravni, podno Serre Mozambe, u srednjoj Angoli, teče prema jugoistoku i ulijeva se u… Nastavi čitati →
Cuanza ili Kwanza, r. u Angoli, duga 966 km. Izvire na unutrašnjoj visoravni, podno Serre Mozambe, teče prema S i SZ i ulijeva se u Atlantski ocean 50 km j od Luande. Hidroenergetsko iskorištavanje; brana Cambambe (izgrađena… Nastavi čitati →
Cuba, otok u Velikim Antilima, 107 800 km2. S okolnim otocima i otočićima tvori istoimenu državu (→ Kuba).
