GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Čojbalsan (do 1941. Bajan-Tumen), grad u istočnoj Mongoliji, na rijeci Kerulenu, 75 km od granice s Kinom; 41 923 stanovnika (2014). Industrija (tekstilna, prehrambena, građevnih materijala). Termoelektrana. Ležišta ugljena u blizini. Izgradnjom Transsibirske željeznice 1939. postao je glavno prometno… Nastavi čitati →
Čolić, Petar Krešimir, hrvatski geodet (Sokobanja, Srbija, 10. VII. 1938 – Zagreb, 27. V. 2000). Diplomirao 1961. na Geodetskom fakultetu u Zagrebu na kojem je radio od 1963. Istraživao oblik i dimenzije Zemlje i njezina… Nastavi čitati →
Čornobyl’ (ruski: Černobyl’), grad i pristanište u sjevernoj Ukrajini, na utoku Uža u Pripjat, 130 km sjeverno od Kijeva, poznat po jednoj od najvećih nuklearnih katastrofa (26. IV. 1986). Poginula je 31 osoba, a 135 tisuća… Nastavi čitati →
Črnomelj, grad u ji Sloveniji, na želj. pruzi Ljubljana–Karlovac; 5377 st. (1991). Gosp. i kult. središte Bele krajine. Kovinska, drvna, prehr., tekst. ind. Cest. križište. Prvi se put spominje 1228.
Čudsko jezero (ili fin. Peipus, rus. Čudskoe ozero, est. Peipsi järv), jezero na rus.-est. granici; 3550 km2, dugo 143 km, duboko do 14,5 m. Glacijalna podrijetla. Uskim kanalom Lammijärv povezano sa svojim j dijelom, Pskovskim… Nastavi čitati →
Čukčagirsko jezero (ruski: Čukčagirskoe ozero), jezero na Dalekom istoku, Rusija, u porječju donjeg Amura; 740 km2, duboko do 12 m. Mnogobrojni otoci građeni pretežno od prapora. Glavni odvirak Ol’džikan.
Čukotski okrug (također Čukči ili Čukotka, rus. Čukotskij avtonomnij okrug), autonomni okrug na Dalekom istoku, Rusija; 737 700 km2, 83 100 st., ugl. Rusi, zatim Čukči, Evenki, Korjaci, Jakuti. Gl. grad Anadyr’. Osim Anadirske… Nastavi čitati →
Čukotski poluotok (rus. Čukotskij poluostrov), najistočniji poluotok Rusije i Azije, između Čukotskog mora i Anadirskog zaljeva; 50 000 km2. Od Sjev. Amerike odvojen Beringovim prolazom. Najistočnija točka je rt Dežnjev (169° 40’ W). Pretežito gorovit, najviši… Nastavi čitati →
Čukotsko more, plitko rubno more Sjevernoga ledenog mora, sjeverno od Beringova prolaza, između Alaske i sjeveroistočnog Sibira; 582 000 km2, prosječna dubina 77 m. Obuhvaća dio euroazijskog šelfa. Plovno između lipnja i listopada, zimi… Nastavi čitati →
Čukotsko visočje (ruski: Čukotskoe nagor’e), gorje u sjeveroistočnom Sibiru, dugo oko 1000 km, najviši vrh 1843 m. Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok, od Čaunskog zaljeva do Čukotskog poluotoka. Građeno od granita, gnajsa i kristaličnih škriljevaca. Izvorište Amgueme, Paljavaama,… Nastavi čitati →
Čulim (Čulym), r. u ji dijelu zap. Sibira, Rusija, najduži desni pritok Oba; duga 1799 km, porječje 134 000 km2, prosječan godišnji protok pri ušću 773 m3/s. Nastaje sutokom Bijelog i Crnog… Nastavi čitati →
Čuna (u gornjem dijelu toka Uda), r. u j dijelu sr. Sibira, Rusija; duga 1204 km. Izvire u si podnožju Ist. Sajana, teče prema S i Z i, nakon što se spoji s Birjusom, pod imenom Taseeva (Čuna-Taseeva, duga… Nastavi čitati →
Čusovaja, r. u z Rusiji, lijevi pritok Kame, duga 735 km, porječje 47 600 km2, prosječan godišnji protok pri ušću 420 m3/s. Izvire na Uralu, a ulijeva se u Kamsko jezero blizu… Nastavi čitati →
Čusovoj, grad u Permskoj oblasti, na z padinama sr. Urala, na r. Čusovaji, 97 km si od Perma, Rusija; 58 000 st. Industr. središte; crna metalurgija (od 1879), prehr., tekst. ind., proizvodnja građevnog materijala. Željezničko križište. U blizini nalazišta boksita.
Čuvašija (čuvaški: Čavaš, pun naziv Čuvašskaja respublika), republika u eur. dijelu Rusije, uz sr. Volgu; 18 300 km2, 1 361 800 st., ugl. Čuvaši (68%), zatim Rusi (27%), Tatari, Mordvini i dr. Gl.… Nastavi čitati →
Čvrsnica, planina u sjeverozapadnoj Hercegovini, BiH, u porječju srednjeg toka Neretve; najviši vrh Pločno (2222 m). Uglavnom vapnenačke građe. Prostrani visokoplaninski pašnjaci; najviša područja (iznad 1800 m) bez vegetacije. Tragovi pleistocenske glacijacije. U jugozapadnom podnožju je Blidinje jezero.
Ćehotina (također Ćeotina ili Ćotina), rijeka u Crnoj Gori i BiH, desni pritok Drine, duga 126 km, porječje 1501 km2. Izvire pod Stožerom, sjeverozapadno od Bijelog Polja (Crna Gora), a utječe u Drinu u Foči (BiH). U gornjem toku kanjon.
Ćićarija, vapnenački ravnjak u si Istri, većim dijelom u Hrvatskoj, a manjim u Sloveniji. Pruža se između tršćanskoga Krasa i Učke u dužini od 45 km, širok do 10 km, prosječna visina 700–800 m; najviši vrh Veliki Planik (1272… Nastavi čitati →
Ćokovac, brdo iznad sela Tkona na otoku Pašmanu. Samostan benediktinaca osnovan 1125, napušten 1808, obnovljen 1965. zaslugom oca Martina Kirigina i uključen u slavensku benediktinsku kongregaciju sv. Vojtjeha; danas je jedini muški benediktinski samostan u Hrvatskoj. Romanička jednobrodna crkva… Nastavi čitati →
