GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Eilenburg, grad u sav. pokrajini Sachsen, i Njemačka, u dolini r. Mulde, 20 km si od Leipziga; 18 900 st. Kovinska, kem. i drvna ind. Cest. i želj. križište. Ostaci utvrde (XIV. st.), crkva (XV–XVI. st.), grad. vijećnica (XVI. st.).
Eindhoven, grad u provinciji Noord-Brabant, j Nizozemska, na r. Dommelu; 200 600 st. Jedno od najvažnijih industr. središta Nizozemske; elektron. (Philips, osn. 1891), automob., duhanska, tekst. ind. Prom. čvorište. Zračna luka Welschap. Tehnol. sveučilište (osn. 1956), neogot. crkva… Nastavi čitati →
Einsiedeln, grad u kantonu Schwyz, sr. Švicarska, 30 km ji od Züricha; 12 900 st. Tiskarstvo, strojogradnja, ind. namještaja. Barokna samostanska crkva (XVIII. st.) u kojoj je kapela s drvenim kipom crne Bogorodice; najvažnije i najpoznatije švic. hodočasničko… Nastavi čitati →
Éire, od 1937. službeni naziv Republike Irske.
Eisenach, grad u sav. zemlji Thüringenu, sr. Njemačka, na sz rubu Tirinške šume; 43 400 st. Leži u dolini r. Hörsela, blizu sutoka s Nesseom, 50 km z od Erfurta. Strojogradnja, tekst., kovinska, automob., drvna, kem., elektrotehn. ind.… Nastavi čitati →
Eisenerz, grad u saveznoj pokrajini Štajerskoj, sr. Austrija; 6700 st. Leži u dolini Erzbacha, u s podnožju Erzberga (1534 m), 25 km sz od Leobena. Gl. austr. središte dobivanja željezne rude s tradicijom još od predrim. razdoblja (Eisenerz… Nastavi čitati →
Eisenhüttenstadt, grad u sav. pokrajini Brandenburgu, i Njemačka, 25 km j od Frankfurta na Odri, uz njem.-polj. granicu; 42 600 st. Nastao je 1961. spajanjem Fürstenberga, Stalinstadta i Schönfliessa. Stalinstadt je bio planski izgrađen grad za radnike zaposlene… Nastavi čitati →
Eisenstadt (hrv. Željezno i Železno), gl. grad sav. pokrajine Burgenland (Gradišće), i Austrija, z od Nežiderskog jezera (Neusiedler See); 11 800 st. Kovinska i tekst. ind., proizvodnja skijaške opreme. Središte vinogradarskoga kraja. Turizam. Dvorac Esterházy (XIV. st., obnovljen u… Nastavi čitati →
Eisleben Lutherstadt, grad u sav. pokrajini Sachsen-Anhaltu, sr. Njemačka, na i padinama Harza, 25 200 st. Tekst. ind., strojogradnja, ind. namještaja. Rudarsko središte (bakar). Sastoji se od starog (Altstadt) i novog dijela (Neustadt). Grad. vijećnica (XVI. st.), crkva… Nastavi čitati →
Ejsk, grad i luka u Krasnodarskom kraju, jz Rusija; 88 200 st. Leži na obali Taganroškog zaljeva, na ušću r. Eje u Azovsko more. Ribarstvo. Proizvodnja ribljih konzerva, prerada poljoprivr. proizvoda. Poznato lječilište (sumporne i blatne kupke). Osn. kao luka 1848.
Ekaterinburg (od 1924–91. Sverdlovsk), gl. grad Sverdlovske oblasti, na i padinama sr. Urala, na r. Iset’, Rusija; 1 250 900 st. Jedno od vodećih rus. industr., naročito metalurških središta; proizvodnja strojeva, turbina, motora, kugličnih ležajeva, čelika; kem., gumarska… Nastavi čitati →
Ekibastuz, grad u Pavlodarskoj oblasti, si Kazahstan, na kanalu Ertis–Qaraghandy, 125 km jz od Pavlodara; 127 000 st. Središte područja bogatog kamenim ugljenom. Popravak prometne i rudarske opreme, proizvodnja armiranog betona, pivovara. U blizini elektrana. Ležišta ugljena otkrivena… Nastavi čitati →
Ekman, Vagn Walfrid, švedski oceanograf (Stockholm, 3. V. 1874 – Gostad, kraj Jönköpinga, 9. III. 1954). Radio u Međunarodnom laboratoriju za oceanografiju u Oslu (1902–08) i kao profesor u Lundu. Objavio važan rad o utjecaju… Nastavi čitati →
Ekofisk, skupni naziv za norv. naftna i plinska polja u podmorju Sjev. mora, 290 km jz od Norveške. Otkrivena su 1969. na dubini od 3000 m, a počela se iskorištavati 1971. Naftovod do rafinerija u Teessideu u si Engleskoj… Nastavi čitati →
ekonomska geografija, zasebna ekonomska disciplina koja, povezujući ekonomiju i opću geografiju, proučava prostorni razmještaj ekonomskih pojava. Nastala je potkraj XIX. i početkom XX. stoljeća, pretežno kao geografija međunarodne trgovine. U svojem razvitku tijekom XX. stoljeća postavljala je sebi sve… Nastavi čitati →
ekvator (srednjovjekovni latinski: aequator izjednačitelj) ili polutnik, najveća kružnica na površini Zemlje, kojoj su sve točke jednako udaljene od polova. Ekvator dijeli Zemlju na dvije polutke (hemisfere), sjevernu i južnu. Sunce kulminira nad ekvatorom u zenitu 21. III.… Nastavi čitati →
ekvatorske morske struje, sustav morskih struja između 20° sjeverne geografske širine i 10° južne geografske širine koje nastaju pod utjecajem pasata i Coriolisove sile. Od površinskih morskih struja teku Sjeverna i Južna ekvatorska struja prema zapadu, a Sjeverna ekvatorska… Nastavi čitati →
ekvidistancija (latinski), u kartografiji: visinski razmak između slojnica (izohipsa). Na kartama krupnog mjerila ekvidistancija osnovnih izohipsa je konstantna. Izbor ekvidistancije ovisi o mjerilu karte i morfološkim obilježjima prikazanog područja.
ekvinokcij (latinski: aequinoctium jednakonoćje), trenutak dolaska Sunca na nebeski ekvator. To se događa: 21. III. (proljetni ekvinokcij) i 23. IX. (jesenski ekvinokcij). To je ravnodnevica, kada je duljina dana i noći ista, to jest traje 12 sati. Ekvinokcijske… Nastavi čitati →
El Alto, grad u dep. La Pazu, z Bolivija, z predgrađe La Paza; 405 500 st. (1992), 766 100 st. (procjena 2001). Zbog velikog priljeva ruralnog stanovništva, jedan od najbrže rastućih gradova ovog dijela svijeta. Međunar. zračna… Nastavi čitati →
