GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Gregory, Augustus Charles, engl. geodet (Farnsfield, 1. VIII. 1819 – Brisbane, 25. VI. 1905). Istraživao Australiju (1846–56), područja od Pertha do r. Murchisona te na S, od r. Victorije do zaljeva Carpentarije i na I do obale Queenslanda.
Greifswald, grad i luka u sav. zemlji Mecklenburg-Pommern, si Njemačka, na r. Ryck, blizu njezina utoka u Greifswaldski zaljev Baltičkog mora; 52 500 st. Strojogradnja, elektron., tekst., prehr. ind. Trg. središte (žito, drvo, ugljen). Želj. križište. Grad. vijećnica… Nastavi čitati →
Greiz, grad na I sav. zemlje Thüringen, sr. Njemačka, na r. Weiße Elster, 30 km j od Gere; 24 900 st. Industr. središte (elektron., kem., drvna ind., strojogradnja, pivovara, proizvodnja papira). Na desnoj obali rijeke nalazi se stari… Nastavi čitati →
Grenada, otočna država u juž. dijelu Malih Antila (skupina Windward ili Privjetrinskih otoka), sastoji se od istoimenog otoka i juž. dijela otočja Grenadines; 121 km morske obale.
Prirodna obilježja
Najveći dio ove države čini istoimeni otok ovalna oblika, dug… Nastavi čitati →
Grenadines, niz od 600 otoka, otočića i hridi u ji dijelu Malih Antila, Windward Islands; 80 km2, 15 tis. st. Pružaju se u dužini od o. 100 km, između St. Vincenta i Grenade. Sjev. dio (otoci… Nastavi čitati →
Grenchen (franc. Granges), grad u kantonu Solothurnu, sz Švicarska, u dolini r. Aare, 10 km z od Solothurna; 16 100 st. Poznat po proizvodnji satova; brusionice dragoga kamenja, proizvodnja preciznih aparata. Zračna luka. Želj. tunelom kroz Juru spojen s… Nastavi čitati →
Grenland (danski: Grønland, grenlandski: Kalaallit Nunaat), najveći otok na svijetu; 2 175 600km2 (od čega 1 834 000 km2 pod vječitim ledom); 56 600 st. Leži u s Atlantiku, ugl. unutar arktičkoga… Nastavi čitati →
Grenlandsko more, rubno more Sjev. ledenog mora, između Grenlanda na Z, otočja Svalbard na I te Norv. mora i Islanda na J; od Sjev. ledenog mora na S odvojeno Nansenovim pragom; 1 317 400 km2,… Nastavi čitati →
Grenoble, gl. grad dep. Isère u regiji Rhône-Alpes, ji Francuska, na r. Isère, 85 km ji od Lyona; 156 200 st. (šire grad. područje 523 400 st.). Velik hidroenergetski potencijal obližnjih rijeka omogućio je razvoj Grenoblea u… Nastavi čitati →
Gresham, grad u sz Oregonu, SAD, 20 km i od Portlanda, na r. Columbiji; 98 900 st. Stamb. predgrađe Portlanda. Turizam. Godišnji jazz festival. Visoka škola (1965). Osn. o. 1850, grad od 1905.
Gresik, grad i luka u i dijelu otoka Jave, Indonezija, 18 km sz od Surabaye, na morskom prolazu nasuprot otoku Maduri; 98 500 st. Industr. središte; petrokem., drvna, prehr. ind., proizvodnja cementa, ljevaonica čelika. Hodočasnički turizam.
Greve Strand, grad i luka u Danskoj, na otoku Sjællandu, pokrajina Roskilde; 41 900 st. Dio metropolitanskog područja Kopenhagena. Metaloprerađivačka ind.
Grevelingen (niz. Grevelingenmeer), jezero na jz obali Nizozemske, između otoka Schouwen-Duiveland na J i Goeree-Overflakkee na S. Ranije estuarij Maasa i Rajne, izgradnjom brana Grevelingendam (1965) na Krammerovu prolazu i Brouwersdam (1972) na Sjev. moru pretvoren u jezero.
Grevená, gl. grad istoimenog okruga u regiji Zapadna Makedonija u Grčkoj, na rijeci Grevenitis, pritoku Aliákmona, 543 m n. m.; 10 400 st. Upr. i trg. središte poljoprivr. područja.
Grevená, okrug u sr. Grčkoj, regija Zapadna Makedonija; 2291 km2, 38 800 st. Istoimeni gl. grad 10 400 st., na r. Grevenitis, upr. i trg. središte poljopr. kraja. Ugl. šumovito planinsko područje. Na Z su… Nastavi čitati →
Grevenbroich, grad u sav. zemlji Nordrhein-Westfalen, Njemačka, 20 km jz od Düsseldorfa; 65 300 st. Želj. križište. Aluminijska ind.
Grevenmacher, grad i turist. središte u ist. Luksemburgu, na r. Moselle, 25 km si od Luxembourga; 3900 st. Poznat kao vinski grad.
Grgosova špilja, špilja u selu Otruševcu kraj Samobora, duga o. 60 m. Bogata špiljskim ukrasima, oko 30 m osvijetljeno i uređeno za turist. posjet. Otkrivena 1973, zaštićena od 1974. kao geomorfološki spomenik prirode.
Griffith, grad u sav. drž. New South Wales u Australiji; 15 700 st. Prom. čvorište s od r. Murrumbidgee, 480 km i od Sydneya. Središte većeg poljoprivr. područja (natapanje). Prehr. ind. Planski podignut grad 1918.
