GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Panamá ili Ciudad de Panamá (indijanski “puno ribe”), gl. grad Paname; 408 168 st., aglomeracija 1,2 mil. st. Smješten u blizini jugoist. ulaza u Panamski kanal, u Panamskom zaljevu. Razvija se kao financ. i prom. središte jer Panamski kanal… Nastavi čitati →
Panamska prevlaka (španjolski: Istmo de Panamá), prijašnji naziv Dariénska prevlaka, usko kopneno područje koje povezuje Srednju i Južnu Ameriku. Smještena između Karipskoga mora na sjeveru, Panamskoga zaljeva na jugu, Kostarike na zapadu i Kolumbije na istoku. U širem smislu… Nastavi čitati →
Panamski kanal, umjetni morski prolaz koji povezuje Atlantski ocean (Karipsko more) s Tihim oceanom. Proteže se od luke Cristóbal do Panamskoga zaljeva. Gradnju je započeo 1879. Ferdinand Marie de Lesseps, ali je propašću građevinske tvrtke koja je izvodila radove,… Nastavi čitati →
Panamski zaljev (španj. Golfo de Panamá), zaljev u Tihom oceanu. Na S, I i Z omeđen Panamskom prevlakom. Širok do 185 km, dug do 160 km. Zaljev je razmjerno plitak. Najveći grad na obali zaljeva je Panamá.
Panay, otok u otočnoj skupini Visaya, Filipini; 11 515 km2. Zap. dio otoka je viši prostor s gorskim nizom koji se pruža usporedno s obalom. Ist. dio je niži, s mnogobrojnim brežuljcima. Sred. dijelom pruža se… Nastavi čitati →
Panevëžys, adm. središte istoimene oblasti, Litva; 132 000 st. Smješten na r. Nevëžis. Naselje se prvi put spominje 1503. God. 1842. postaje središte oblasti te se počinje snažnije razvijati. Prehr., tekst., staklarska i elektron. ind.
Pangaíon, gorje u Grčkoj, okrug Kaválla, regija Ist. Makedonija i Tracija. Od okolnog gorskog prostora odvojeno plodnom aluvijalnom dolinom r. Strume (Strimón) i njezinih pritoka. Najviši vrh 1956 m. U nižim dijelovima nalazišta zlata i srebra koja su se… Nastavi čitati →
Pangea, hipotetski prakontinent. Postojanje prakontinenta pretpostavio je Alfred Wegener 1912. u svojoj teoriji razmicanja kontinenata. Prekrivala je područje oko pol. današnje površine Zemlje, a bila je okružena praoceanom. U razdoblju trijasa P. je počela pucati i razdvajati se na… Nastavi čitati →
Pānīpat, grad u sav. država Haryāni, sjeverozap. Indija; 262 000 st. Smješten u istoimenoj nizini. Industr. grad s razvijenom ind. građev. materijala, el. aparata te prerade salitre. Područje P. bilo je od XVI. do XIX. st. mjesto triju značajnih bitaka.
Pantanal, poplavna nizina, površine od 150 000 do 230 000 km2. Proteže se jugozapadnim dijelom Brazila (oko 60%), dok se manji dio pruža na jugoistoku Bolivije (oko 20%) te sjeveroistoku Paragvaja (oko 20%). Poplavnu nizinu tvori rijeka… Nastavi čitati →
Pantelleria (tal. Isola di Pantelleria), tal. otok u Sredozemnome moru, između Sicilije i afr. kopna; površine 83 km2. Vulkanskog podrijetla. Najviši je vrh krater ugaslog vulkana Magna Grande, 836 m. Postvulkanska aktivnost u obliku toplih mineralnih izvora… Nastavi čitati →
Panj ili Pyandzh, rijeka, izvorišna tekućica Amu-Darje, duga 1125 km. Nastaje sutokom rijeka Pamir i Vâkhân u podnožju Hindukuša. Rijeka se vodom prihranjuje iz okolnih planinskih područja te ima nivalni režim s maksimumom u kasno proljeće, kada se otapaju… Nastavi čitati →
Pão de Açúcar (portugalski: glava šećera), 396 m visoka stijena u Rio de Janeiru. Građena od granita i kvarca, strmih padina. Godine 1912. do vrha je izgrađena žičara koju je projektirao inženjer Augusto Ferreira Ramos.
Papeete, glavni grad Francuske Polinezije; oko 26 000 stanovnika (2015). Smješten na sjeverozapadnoj obali → Tahitija. Grad se pojačano razvija izgradnjom trgovačke luke 1829. te 1970. imigracijom stanovnika iz ostalih dijelova Francuske Polinezije. Kulturno, prometno (suvremena… Nastavi čitati →
Papuk, planina na sjevernom rubu Požeške kotline, u zapadnoj Slavoniji; najviši je istoimeni vrh (954 m). Pruža se u smjeru sjeverozapad–jugoistok u duljini od oko 30 km. Izdignuo se rasjednim pokretima i vertikalnim pomicanjem. Zapadni je dio… Nastavi čitati →
Par(os) (grč. Páros), otok u Cikladima, Grčka; 4522 st., 194,5 km2. Brdovit otok u Egejskomu moru; najviši vrh Profítis Ilías (771 m). Ugl. građen od mramora. Tragovi naseljenosti iz brončanog doba. Prvobitno ga naseljavali Arkadijci, a zatim… Nastavi čitati →
para, plinovito stanje tvari koje su na sobnim temperaturama tekućine. Nastaje isparavanjem tekućine. Također, plin na temperaturi ispod kritične, tj. kada se uz povećanje tlaka (ali bez promjene temperature) može pretvoriti u tekuće ili čvrsto stanje. Mokra p. je… Nastavi čitati →
