GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Sibiu (njem. Hermannstadt, mađ. Nagyszeben, hrv. Sibinj), grad u sred. Rumunjskoj, upr. središte istoimenog okruga (5432 km2, 412 750 st.); 151 894 st. Leži na r. Cibin, na sjev. strani prijevoja Turnu Roşu (Transilvanske Alpe). Industr.,… Nastavi čitati →
Sichuan (prema W.-G. Szechuan ili Szechwan), provincija u juž. Kini; 491 146 km2 (2. po veličini), 83 725 263 st. (najnaseljenija kin. provincija). Na S graniči s provincijama Qinghai, Gansu i Shaanxi, na I s Hubei… Nastavi čitati →
Sicilija (tal. Sicilia, ant. Trinacria), otok u Sredozemnome moru i istoimena regija (s otocima Egadi, Lipari, Pelagie i Panteleria) u juž. Italiji, od tal. kopna odijeljen Mesinskim prolazom; 25 708 km2 (samo otok 25 460 km… Nastavi čitati →
Sićevska klisura, klisura u jugoist. Srbiji, i od Niša, duga 17 km. Nastala usijecanjem r. Nišave u vapnenačku podlogu. Ovuda prolazi želj. pruga Niš–Pirot. U povijesti gl. karavanski put prema Carigradu.
Sîdî Bal’abbas (Sidi Bel Abbès), grad u sjeverozap. Alžiru, upr. središte istoimenog vilajeta (8306 km2, 561 437 st.), 64 km j od Orana; 191 769 st. Leži na vadiju Mekerra. Središte važne poljoprivr. regije (uzgoj… Nastavi čitati →
Sidon (arap. Şaydâ), grad i luka na obali Sredozemnoga mora i upr. središte namjesništva al-Janűb, 25 km j od Bejruta i 35 km s od Tyre, jugozap. Libanon; 163 554 st. Trg. središte poljoprivr. okolice. Ribarstvo. Terminal Transarap. naftovoda… Nastavi čitati →
sidrište, prostor na razmjerno plitkom moru izvan plovnih putova, pogodan za privremeno sidrenje brodova. Može biti predluka, manji zaljev, uvala.
Siebengebirge, brežuljkasto vulkansko područje o. 10 km ji od Bonna, uz desnu obalu Rajne, Njemačka. Obuhvaća o. 40-ak brežuljaka. Dio Rajnskoga škriljavoga gorja. Popularno turist. odredište i prir. rezervat. Bazalt s ovog područja iskorišten je u izgradnji katedrala u… Nastavi čitati →
Siedlce, grad u ist. Poljskoj, vojvodstvo Mazowieckie, 88 km ji od Varšave; 76 772 st. Prehr., tekst. ind.; proizvodnja igračaka. Sjedište biskupije. Neoklasična palača. Prvi se put spominje 1448. kao važno križište nekoliko trg. putova. Grad. povlastice dobiva… Nastavi čitati →
Siegburg, grad u sav. zemlji Nordrhein-Westfalen, Njemačka; 41 232 st. Leži na rijekama Sieg i Agger, 23 km ji od Kölna i 10 km od Bonna. Lončarstvo. Benediktinski samostan iz 1064. na brdu Michaelsberg. Crkva iz XII. st.
Siegen, grad u sjeverozap. Njemačkoj, sav. zemlja Nordrhein-Westfalen, na r. Sieg, 79 km i od Kölna; 108 229 st. Industr. središte rudarske regije Siegerland (željezna ruda). Kovinska ind.; strojogradnja. Proizvodnja kožnih predmeta. Crkva St. Nikolas iz XIII. st.… Nastavi čitati →
Siemianowice Śląskie (prije Siemianowice-Huta Laura), grad u juž. Poljskoj, vojvodstvo Śląskie; 73 121 st. Industr. središte Gornje Šleske (bogata ležišta ugljena). Željezare; kovinska ind. Pivovara.
Siena (ant. Saena Julia), grad u sred. Italiji, regija Toskana, gl. grad istoimene provincije, 53 km j od Firence; 47 922 st. Turizam. Proizvodnja poznatog vina chianti. Kem. i tekst. ind.; proizvodnja umjetnih gnojiva. U okolici poljodjelstvo… Nastavi čitati →
Sieradz, grad u juž. Poljskoj, vojvodstvo Łódźkie, na r. Warti, 56 km jz od Łódźa; 44 436 st. Jedan od najstarijih gradova Poljske. Tekst. i prehr. ind.; proizvodnja poljoprivr. strojeva. Dominikanska crkva sa samostanom (XIV. st.). Kralj. palača… Nastavi čitati →
Sierra de Gredos, planinski lanac u središnjoj Španjolskoj, zapadno od Madrida; središnji i najviši dio Kastiljskoga gorja (Sistema Central). Najviši vrh Pico Almanzor, 2592 m. Duga oko 120 km, široka oko 30 km; pruža se u smjeru… Nastavi čitati →
Sierra de Guadarrama, planinski lanac u središnjoj Španjolskoj, sjeverno od Madrida, istočni dio Kastiljskoga gorja (Sistema Central). Najviši vrh Pico de Peñalara (2430 m). Dug oko 120 km, širok oko 40 km; pruža se u smjeru sjeveroistok–jugozapad. Građen… Nastavi čitati →
Sierra Madre, planinski sustav na JI Meksika i u sjev. Gvatemali. Sastoji se od triju velikih lanaca: Sierra Madre Oriental (na I), Sierra Madre Occidental (na Z) i Sierra Madre del Sur (na J). Zatvara veliku sred. Meks. visoravan.… Nastavi čitati →
Sierra Madre de Chiapas (također Sierra de Soconusco), planinski lanac u sav. državi Chiapas, juž. Meksiko. Proteže se od obalnih ravnica na Z do doline r. Grijalva i Sred. nizine na I; preko prevlake Tehuantepec ulazi u zap. Gvatemalu. Građen… Nastavi čitati →
Sierra Madre del Sur, planinski lanac u Meksiku, dio planinskoga sustava Sierra Madre. Proteže se kroz juž. Meksiko, u sav. državama Guerrero i Oaxaca, od r. Balsas i Sierre Madre Occidental na S te prevlake Tehuantepec na I. Na… Nastavi čitati →
Sierra Madre Occidental, planinski lanac u zap. Meksiku, dio planinskoga sustava Sierra Madre. Proteže se prema JI u duljini od o. 1125 km od meks.-amer. granice na SZ, duž zap. obale Meksika, do Guadalajare na JI. Prosj. visina 2440… Nastavi čitati →
