GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Sjeverno ledeno more (također Arktički ocean), veliko morsko područje u sjev. polarnim krajevima između euroaz. kopna, Grenlanda, Aljaske i Amer.-arktičkog arhipelaga; o. 14 mil. km2. Najveća dubina 5450 m, prosj. dubina 1300 m. U podjeli svj. mora na… Nastavi čitati →
Sjeverno more, rubno more Atlantskog oceana, između Vel. Britanije, Skandinavskog poluotoka, Jyllanda i eur. kopna. Sjev. je granica zamišljena crta Dunnet Head (Škotska)–Orkneysko otočje–Shetlandsko otočje–norveška obala (j od Sogneanskoga fjorda); na J je La Manche (Engleski kanal), a… Nastavi čitati →
Sjevernoholandski kanal (niz. Noordhollandsch Kanaal), plovni kanal u Nizozemskoj, provincija Noord Holland; povezuje Amsterdam i sjevernomorsku luku Den Helder i prolazi kroz gradove Purmerend i Almaar. Dug 75 km, građen 1819–25.
Sjevernomorski kanal (niz. Noordzeekanaal), plovni kanal u Nizozemskoj, provincija Noord Holland; povezuje Amsterdam i sjevernomorsku luku IJmuiden. Dug 24 km, dubok 15 m, širok 235 m. Građen 1865–76. Važan za razvoj lučke uloge Amsterdama jer je omogućio izravno uplovljivanje prekooceanskih brodova.
Sjeverozapadni prolaz (engleski: Northwest Passage), plovidbeni put između Atlantskog i Tihog oceana kroz Kanadsko arktičko otočje. Uključuje više morskih prolaza (Smithov, Melvilleov, Lancasterov, McClureov i dr.), ukupne duljine oko 1450 km. Plovidba se odvija od srpnja do rujna, ali… Nastavi čitati →
Skadar (alb. Shkodër ili Shkodra), grad na SZ Albanije, na jugoist. obali Skadarskog jezera, 85 km sz od Tirane; 89 500 st. Trg., prom. i industr. središte sjev. Albanije. Tekst., prehr., ind. građev. materijala, prerada duhana, kože. Iznad grada venec.… Nastavi čitati →
Skadarsko jezero (alb. Liqeni i Shkodrës), jezero na granici Crne Gore i Albanije, dugo 44 km, široko do 14 km, prosj. površina 391 km2. Razina mu je 6 do 10 m nad morskom razinom (kriptodepresija), prosj. dubina 3… Nastavi čitati →
Skagen, luka, ljetovalište i grad na rtu Grenenu (također rt Skagen), najsjevernija točka poluotoka Jyllanda, na spoju Skagerraka i Kattegata, Danska; 9500 st. Jedna od najvažnijih dan. luka za pučinski ribolov; skladišta, hladnjače, prerada ribe.
Skagerrak, morski prolaz između sjeverozapadne obale poluotoka Jyllanda (Danska) i Norveške i Švedske; spaja Sjeverno more i prolaz → Kattegat; dug 240 km, širok 130 do 145 km. Uz dansku obalu vrlo plitak, prema norveškoj obali dubina… Nastavi čitati →
Skandinavski poluotok ili Skandinavija, veliki poluotok na S Europe; o. 773 500 km2, u smjeru S–J dug o. 1900 km, širok 400–800 km. Okružuju ga na S Barentsovo more (Sjev. ledeno more), na I Botnički zaljev i… Nastavi čitati →
Skandinavsko gorje, gorje u zap. dijelu Skandinavskog poluotoka; dugo o. 1700 km, široko 200 do 600 km. Najviši vrh Galdhopiggen (2469 m). Sastoji se od prostranih ravnjaka koji su međusobno odijeljeni dubokim dolinama. Najviši dijelovi imaju izraziti alpski reljef;… Nastavi čitati →
Skåne, provincija i tradicionalna pokrajina na krajnjem jugu Švedske; 11 027 km2, 1 264 978 stanovnika. Obuhvaća uglavnom nizinsko obalno područje, u unutrašnjosti plodni ravnjaci. Poljoprivreda; žitnica Švedske (uzgoj žitarica, krumpira, šećerna repe); prehrambena, brodograđevna, metaloprerađivačka industrija.… Nastavi čitati →
skapoliti (lat.), niz minerala, mješanci između marijalita Na3[(AlSi3O8)3]NaCl i meionita (mejonita) Ca3[(Al2Si2O8)3]CaCO3. Ubrajaju se u tektosilikate. Kristaliziraju tetragonski, stupičastog oblika… Nastavi čitati →
skär (šved., dan. skjaer, norv. skjär), niski otoci i zaobljene hridi pred šved., norv. i fin. obalom. Nastali su nakon prodora mora u područja oblikovana ledenjačkom erozijom.
skarn (šved.), rudarski termin koji označava metamorfnu stijenu nastalu na kontaktu granita i vapnenaca djelovanjem vrućih plinova i para na karbonatnu sredinu; često je to smjesa silikatnih, rudnih i karbonatnih minerala. Primjer takva rudnog ležišta je Trepča (Kosovo).
Skien, gl. grad provincije Telemark, juž. Norveška, na istoimenoj rijeci, 100 km jz od Osla; 51 500 st., aglomeracija Porsgrunn–Skien 85 700 st. Lučko i industr. središte (os. drvna ind.). Regionalni muzej Telemarka i Grenlanda. Jedan od najstarijih gradova… Nastavi čitati →
Skikda (također Sakīkdah, prije Philippeville), gl. grad istoimenog vilajeta (4197 km2, 888 700 st.) i luka na obali istoimenog zaljeva (Sredozemno more) na SI Alžira; 165 000 st. Izvozna luka za naftu, zemni plin, rude i poljoprivr. proizvode.… Nastavi čitati →
Skoplje (makedonski Skopje), glavni i najveći grad → Makedonije, smješten u Skopskoj kotlini na rijeci → Vardar; 506 926 stanovnika (popis 2002), odnosno 505 400 stanovnika (procjena, 2016). Političko je, ekonomsko i prometno središte države. Nakon… Nastavi čitati →
Skrad, naselje i središte istoimene općine, u Primorsko-goranskoj županiji, u Gorskom kotaru, 9 km sjeveroistočno od Delnica. Leži na 700 m nadmorske visine. Naselje ima 694, a općina 1062 stanovnika (2011). Uz cestu (Lujzinska cesta) i… Nastavi čitati →
Skradin, grad i središte gradskoga upravnog područja u Šibensko-kninskoj županiji, u sjevernoj Dalmaciji, 20 km sjeverno od Šibenika. Leži na desnoj obali rijele Krke, nedaleko Prokljanskoga jezera. Grad ima 588, a gradsko upravno područje 3825… Nastavi čitati →
