GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Šestanovac, naselje i središte istoimene općine, u Splitsko-dalmatinskoj županiji, u Dalmatinskoj zagori, 30 km istočno od Omiša; naselje ima 426, a općina 1958 stanovnika (2011). Leži na raskrižju cesta Aržano−Dupci i Dugopolje−Šestanovac−Zagvozd, uz autocestu A1 (Zagreb−Bosiljevo−Dubrovnik). Poljodjelstvo; stočarstvo; ugostiteljstvo,… Nastavi čitati →
Šestine, naselje na obroncima Medvednice, dio Zagreba. Ime dobilo po šestini (feud. radna obveza). Tijekom povijesti različiti vladari (zagreb. Kaptol, Nikola Zrinski, Petar Erdődy). Šestinska nošnja i šestinski kišobran prepoznatljivi su znakovi grada Zagreba. Crkva i kapela; spomenik Anti Starčeviću.
Šibenik, grad i sjedište Šibensko-kninske županije, južna Hrvatska; grad 37 060 st., općina 51 553 st. Leži u Šibenskom zaljevu, na padinama Trtara, u blizini ušća r. Krke u Jadransko more. Udaljen od Zadra 73 km, a od Splita… Nastavi čitati →
Šibensko-kninska županija (XV.), administrativno-teritorijalna jedinica u južnoj Hrvatskoj sa sjedištem u Šibeniku; kopnena površina županije iznosi 2994 km2, a morska 2689 km2, odnosno 9% površine hrvatskoga Jadrana, 109 375 stanovnika (2011) ili 36,5… Nastavi čitati →
Šipan, najveći otok u skupini → Elafitskih otoka, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 17 km sjeverozapadno od Dubrovnika; administrativno pripada gradu Dubrovniku. Površine 16,5 km2; 419 stanovnika (2011). Najveća naselja: Šipanska Luka (212 stanovnika) i Suđurađ (207… Nastavi čitati →
Šipanska Luka, najveće naselje i luka na sjeverozapadnom dijelu otoka Šipana, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji; 212 stanovnika (2011). Leži u unutrašnjosti istoimene uvale. Poljodjelstvo. Ribarstvo. Turizam. Očuvan ljetnikovac Sorkočević iz XV. st.
Šipka (bug. Šipčenski prohod), prijevoj u sr. dijelu Stare planine, Bugarska, na 1334 m n.m. Povezuje dolinu Kazanlăk u sred. Bugarskoj sa starom bug. prijestolnicom Veliko Tărnovo na S. Poprište velikih borbi u rus.-tur. ratu u XIX. st.
široko (tal. scirocco), juž. ili jugoist. vjetar koji puše na ist. strani depresija koje prelaze preko Sredozemnog mora. Na sjev. obalama Afrike topao i suh, dovodi zračne mase iz Sahare. U juž. Italiji i na ist. obali Jadrana topao… Nastavi čitati →
Škabrnja (prije Škabrnje), naselje i središte istoimene općine u Zadarskoj županiji, u Ravnim kotarima, 25 km istočno od Zadra. Leži na 103 m nadmorske visine. Naselje ima 1413, a općina 1776 stanovnika (2011). Poljodjelstvo, voćarstvo, stočarstvo. Od srednjega vijeka… Nastavi čitati →
Škabrnje, naselje (1424 st.) i općinsko središte (1772 st.) u Zadarskoj županiji. Leži u Ravnim kotarima, 20 km i od Zadra. Poljoprivreda. Srednjovj. crkve. Prvi se put spominje u X. st. kao Kamenjani; od XII. st. pod vlašću zadarskoga… Nastavi čitati →
Škocjan, selo u Notranjskoj, ji od Divače, jugozap. Slovenija. Tragovi iz paleolitika, neolitika i željeznog doba (halštatski kult. sloj); nalazi iz doba kasne antike (III–V. st.) i ranoga sr. vijeka.
Škocjanske jame, sustav krških spilja uz podzemni tok Notranjske reke, Slovenija. Leže nekoliko km ji od Divače, blizu slov.-tal. granice. Pružaju se u dužini od 5 km. Najveća dubina 209 m. Područje proglašeno nac. parkom; od 1986. na Uneskovu popisu svj. prir. baštine.
Škofja Loka, grad u pokrajini Gorenjskoj, Slovenija; 12 065 st. Leži na sutoku Poljanske i Selške Sore, o. 25 km sz od Ljubljane, na zap. rubu Ljubljanske kotline. Osn. u X. st. kao vlastelinstvo; status grada i trgovište od… Nastavi čitati →
Škotsko visočje, planinsko područje na S Škotske; obuhvaća područje s od crte Dumbarton–Stonehaven (bez otočja Orkney, Shetland i niske obale na S škot. kopna); često se uključuju otočje Hebridi. Prosječna visina 900 m, najviši vrh Ben Navis 1343 m.… Nastavi čitati →
Škrip, najstarije naselje na otoku Braču, Split.-dalm. županija; 186 st. Leži nedaleko od naselja Splitske, u blizini poznatoga kamenoloma. Poljoprivreda. Muzej. Ostaci obrambenih zidina (smatra se da su ih gradili Iliri poč. grč. kolonizacije). Kaštel Radojković. Predromaničke crkve iz… Nastavi čitati →
Šleska (polj. Śląsk, njem. Schlesien), rudarska oblast, juž. Poljska. Leži u dolini r. Odre, nedaleko od polj.-češ. granice. Jedan od najbogatijih ugljenih bazena u Europi. Unutar šleskog bazena novo ugljeno područje Rybnik u vojvodstvu Katowice. Vjerojatno dobila ime… Nastavi čitati →
Šmarješke toplice, lječilište i termalno kupalište, 11 km si od Novog Mesta u dolini Krke, pokrajina Dolenjska, Slovenija. Nekoliko termalnih izvora. Izletište. U blizini arheol. nalazište grobnica iz starijega i mlađega kamenog doba.