GEOGRAFIJA I SRODNE ZNANOSTI I PODRUČJA
Bounty, ime engleskog ratnog broda na kojemu je 1789. tijekom plovidbe Tihim oceanom izbila pobuna protiv zapovjednika → Williama Bligha; pobunjenici su se naselili na otok Pitcairn. Događaj je inspirirao brojna umjetnička djela (Byronov spjev Otok; film… Nastavi čitati →
Bountyjsko otočje, 13 nenaseljenih otočića u j dijelu Tihog oceana, pripadaju Novom Zelandu; površina 1,3 km2. Otkrio ih je 1788. W. Bligh brodom Bounty. Ptice (uključivo pingvini), tuljani.
Bourg-en-Bresse, grad u ist. Francuskoj, gl. grad dep. → Ain, si od Lyona; 43 000 st. Središte pokrajine Bresse; na putu iz doline Rhône prema Ženevi. Tekst. ind. Kasnogot. crkva, muzej. Turizam. Uzletište.
Bourges, grad u sred. Francuskoj, gl. grad dep. → Cher; 78 800 st. Središte pokrajine Berry. Trgovina poljoprivr. proizvodima. Prehr., tekst., gumarska, oružarska ind., strojogradnja. Znanstv. ustanove, knjižnica, muzej. Čuvena got. katedrala iz XIII. st. i druge srednjovj.… Nastavi čitati →
Bourget, jezero → Lac du Bourget
Bourgogne (Burgundija), regija u sred. Francuskoj, obuhvaća dep. Côte-d’Or, Nievre, Saône-et-Loire i Yonne; 31 582 km2, 1 609 300 st., gl. grad Dijon. Leži u međurječju Seine, Loire i Saône; obuhvaća ji rubni dio Pariške zavale, krajnje si… Nastavi čitati →
Bourke, grad u Australiji, na S sav. države Novi Južni Wales, na lijevoj obali r. Darling; 4500 st. Središte poljoprivr. kraja (ovčarstvo); otkup i prerada vune. Cestovno križište, uzletište. Dvojni grad s North Bourkeom na desnoj obali Darlinga.
Bournemouth, grad u j Engleskoj, na obali La Manchea, grofovija Dorset; 159 300 st. Farmaceutska, zrakoplovna i elektroindustrija. Poznato turist. središte i klimatsko lječilište; konferencijski turizam.
Bouvet (norv. Bouvetøya), vulkanski otok u j Atlantiku, oko 2500 km jz od Rta dobre nade; 58 km2, nenaseljen, najviši vrh 935 m. Tuljani, pingvini. Otkrio ga J. Bouvet de Lozier 1739; od 1930. pripada Norveškoj.
Bovec, alpski gradić i turist. središte u sz Sloveniji, Julijske Alpe, u dolini r. Soče; 1670 st. Šport. uzletište.
Bowen, Norman Levi, američki petrolog kanadskog podrijetla (Kingston, Ontario, 21. VI. 1887 – Washington, 11. IX. 1956). Važan mu je doprinos povezivanju rezultata eksperimentalne petrologije s terenskim opažanjima. Postavio temelje petrogeneze magmatskih stijena u djelu The Evolution of the… Nastavi čitati →
Boyacá, dep. u sr. Kolumbiji; 23 189 km2, 1 274 400 st., gl. grad Tunja. Leži u gorju Cordillera Oriental. U sred. dijelu jezero Tota i NP Pisba, na sjeveru vrh (5493 m) i NP Cocuy. Poljodjelstvo… Nastavi čitati →
Boyne (irski An Bhóin), r. u ist. Irskoj, duga 113 km. Izvire u močvarnom području Bog of Allen, ulijeva se u Irsko more, o. 40 km s od Dublina. Uz rijeku važna arheol. nalazišta iz neolitika (Brú na Bóinne).
Boyoma (engleski: Boyoma Falls, prije Stanley Falls, Stanleyevi slapovi), sedam katarakta, u duljini od 100 km, na rijeci Lualabi, koja nakon slapova službeno nosi ime Kongo. Ukupan pad 60-ak m, najveća širina više od 700 m.
Bozcaada, strateški važan tur. otok pred jz ulazom u Dardanele; 42 km2, 6500 st. Vinogradarstvo i ribolov. Po trojanskoj legendi uporište grč. brodovlja. U povijesti važno pom. uporište. Turski od 1462.
Brabant, pov. pokrajina između rijeka Maas i Schelde; obuhvaćala današnje belg. provincije Vlaams Brabant (flamanski B.), → Brabant Wallon (valonski B.) i Antwerpen te niz. provinciju Sjev. Brabant (Noord Brabant). Nakon sloma Zapadnorim. Carstva pripala je istočnofranačkoj državi. U… Nastavi čitati →
Brabant, provincija u sred. dijelu Belgije; 1995. podijeljena na dvije provincije: flamanski dio na S (Vlaams Brabant) i valonski dio na J (→ Brabant Wallon).
Brabant Wallon (valonski Brabant); od 1995. provincija u j dijelu sred. Belgije; 1091 km2, 344 500 st.; gl. grad Wavre. Pretežu plodnija ilovasta tla. U z dijelu provincije razvijena je metaloprerađivačka, elektrotehn. i ind. papira, dok je u… Nastavi čitati →
