grinokit (engl. greenockite, prema lordu Greenocku), mineral, CdS; kristalizira u heksagonskom sustavu; žuti do narančasti agregati i žuto-zelene zemljaste prevlake, javlja se uz sfalerit kao produkt trošenja i u hidrotermalnim žilama.
grosular, Ca3Al2(SiO4)3, mineral iz skupine granata; kristalizira u kubičnom sustavu; bezbojan ili bijel ili od primjesa željeza svijetlozelen i crven, nastaje kontaktnom metamorfozom, prelazi u epidot; obojeni primjerci g. na cijeni… Nastavi čitati →
gumit, koloidni proizvod trošenja uranijeva smolinca (uraninit), gel odn. smjesa uranskih minerala; crvenkastožut do narančast, žuta ogreba, splošteni komadi slični gumi, pa mu odatle ime.
Gušić, Ivan, hrvatski geolog (Zagreb, 17. XI. 1938). Od 1990. redoviti profesor Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta, od 1992. redoviti član HAZU; glavni urednik Geološkoga vjesnika 1975–80. Bavi se stratigrafijom i paleontologijom mezozojskih naslaga, osobito karbonatnih platformi Tetisa. Jedan… Nastavi čitati →
habazit, mineral iz skupine zeolita, CaAl2Si4O12 ×6H2O; kristali heksaedarskog habitusa, kristalizira u triklinskom sustavu, javlja se u mandulama (šupljinama ispunjenima sekundarnim mineralima) efuzivnih stijena.
hausmanit (prema njem. mineralogu J. F. L. Hausmannu, 1782–1859), mineral, Mn2+Mn3+2O4; kristalizira u tetragonskom sustavu, masivan do zrnat, smeđocrn, vezan uz visokotemperaturne hidrotermalne žile i kontakni metamorfizam, i uz rekristalizaciju manganskih ležišta.
haüyn (po franc. mineralogu R. J. Haüyu), haijin, mineral iz grupe sodalita, (Na, Ca)4-8Al6Si6(O, S)24(SO4, Cl)1-2; kristalizira u kubičnom sustavu, vezan uz bazične i alkalijske magmatske stijene.
hedenbergit, CaFeSi2O6; mineral iz grupe piroksena; kristalizira u monoklinskom sustavu; crn do crnkastozelen, srodan s diopsidom; vezan uz metamorfne i magmatske stijene.
hematit (lat.), željezni oksid, Fe2O3, najvažnija željezna ruda; crveni mineral, vrlo raširen u prirodi.
hemimorfit ili kalamin, Zn4Si2O7(OH)2×H2O, mineral, kristalizira u rompskom sustavu, bogat kristalnim formama iako je najčešće u vidu jedrih agregata. Važna ruda cinka. Postanak h. vezan je uz metasomatizam.
Herak, Milan, hrvatski geolog (Brašljevica, kraj Ozlja, 5. III. 1917 − Zagreb, 26. IV. 2015). Doktorirao geologiju 1943. u Zagrebu, gdje je radio u Geološko-paleontološkom muzeju do 1952. Predavao na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu od 1949. (redoviti… Nastavi čitati →
hercinsko (od lat. Hercynia silva Njemačko sredogorje) nabiranje (geol.), variscičko nabiranje, orogeneza vezana uz razdoblje mlađeg paleozoika (gornji devon, karbon i perm), nastanak armoričkog i variscičkog planinskog lanca, Urala.
hiacint, crveni, narančasti ili žuti varijetet → cirkona, prozirni su cijenjeni kao dragi kamen.
hidenit, varijetet minerala iz grupe piroksena, varijetet kromom bogata → spodumena smaragdnozelene boje; koristi se kao dragi kamen.
hidrargilit ili gibbsit, mineral, Al(OH)3; kristalizira u monoklinskom sustavu; pločasti kristali, česti sraslaci, produkt trošenja aluminijskih minerala, dolazi u → boksitu. Naziv h. danas je ugl. odbačen.
hidrogeologija (grč.), dio geologije koji se bavi proučavanjem podzemnih voda, njihovim nastankom, raširenošću i kretanjem. Najbogatiji izvor slatke vode je atmosferska voda koja u dijelu hidrološkog ciklusa dospijeva i u unutrašnjost zemlje; u stijenama se nalazi i konatna voda, zaostala… Nastavi čitati →
hijacint → hiacint; → zumbul
hijalobazalt, vulkansko staklo bazičnoga kem. sastava nastalo naglim hlađenjem bazalta (obično u dodiru s hladnom morskom vodom). → tahilit
hipersten, mineral iz grupe piroksena, ortopiroksen, (Mg, Fe2+)2Si2O6; kristalizira u rompskom sustavu, dolazi u bazičnim magmatskim stijenama. Lijepi primjerci obojeni bakrenocrveno upotrebljavaju se kao poludragi kamen.
