orogen (grč.), ulančano gorje nastalo procesima boranja, navlačenja, rasjedanja, vulkanskim izljevima, metamorfizmom te izdizanjem (npr. Alpe, Dinaridi, Pireneji, Karpati, Ande, Himalaja itd.).
orogeneza (grč.), kompleksni geol. procesi u nastanku Zemljine litosfere koji boranjem, rasjedanjem i navlačenjem različitih kompleksa sedimentnih, magmatskih i metamorfnih stijena uz prateći magmatizam i metamorfizam daju ulančani gorskih sustav. Ovisno o vremenskom razdoblju za koji je o. vezana, razlikujemo… Nastavi čitati →
orografija (grč.), grana geomorfologije ili fiz. geografije koja se bavi opisom i klasifikacijom oblika reljefa na Zemlji, te njegovom sistematizacijom prema vanj. obilježjima neovisno o njihovu nastanku.
ortofir, neutralna efuzivna magmatska stijena bogata kalijem. Od minerala sadrži ortoklas i biotit, amfibol ili piroksen uz podređene plagioklase.
ortognajs, metamorfna stijena, gnajs čiji je protolit (ishodišna stijena) bila magmatska stijena (granit) od koje se razlikuje strukturom i teksturom.
ortoklas, mineral, feldspat (glinenac), KAlSi3O8, kristalizira u monoklinskom sustavu. Kristali su pločasti ili izduženi po osi a ili c. Bijele boje, a od primjesa hematita crven. Varijetet zelene boje naziva se amazonit, varijeteti su još… Nastavi čitati →
ortopirokseni, pirokseni koji kristaliziraju u rompskom sustavu; enstatit, broncit, hipersten, čest sastojak nekih peridotita i metamorfnih stijena višeg stupnja.
ortoškriljevci, metamorfne stijene škriljave teksture nastale u regionalnom metamorfizmu iz magmatskih stijena.
paleocen (grč.) → tercijar
paleozoik (grč.), geol. razdoblje, počelo prije 540 mil. g., završilo prije 245 mil. g. Dijeli se na: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. Stijene paleozojske starosti prisutne su na svim kontinentima. Globalno, p. je vrijeme nastanka suvr. kontinenata. Poč.… Nastavi čitati →
Pamić, Jakob, hrvatski petrolog (Požega, 10. IX. 1928 – Zagreb, 5. III. 2004). U Zagrebu diplomirao i doktorirao geologiju. Predavao u Sarajevu, a od 1981. radio u zagrebačkom Geološkom institutu. Dao znanstvene prinose u istraživanju… Nastavi čitati →
pangeneza (grč.) 1. Teorija o nasljeđivanju koju je postavio Ch. Darwin (1868), a koja danas ima samo pov. značenje. Temelji se na pretpostavci kako stanice stvaraju posebna tijela “gemule” u kojima su sačuvana obilježja stanica od kojih su nastale. Gemule… Nastavi čitati →
perm, geol. razdoblje, posljednje u paleozoiku koje je započelo prije 290 mil. g. a trajalo o. 40 mil. g. Nazvano prema nalazištu naslaga u Permskoj oblasti u Rusiji. Značajke: vulkanska aktivnost, klimatske promjene s promjenama u razvoju kopnenih biljaka,… Nastavi čitati →
petrefakti (grč.; lat.), zastarjeli naziv za okamine.
pijemontit, mineral, silikat iz grupe epidota, manganski epidot, Ca2(Mn3+, Fe3+)Al2[SiO4Si2O7]O(OH). Kristalizira u monoklinskom sustavu, pokazuje jak pleokroizam u nijansama crvene boje. Dolazi u metamorfnim stijenama bogatima manganom.
pijesak, nevezani sediment s česticama dimenzija između 2 i 0,063 mm; većinom u sastavu čestica pijeska prevladava kvarc uz podređene feldspate, tinjce i čestice stijena. Ima široku upotrebu kao građev. materijal, a kvarcni p. kao sirovina u ind. stakla.
pikrit, olivinom bogat bazalt, obično sadrži 50 i više % olivina.
Pilar, Gjuro, hrvatski geolog (Brod na Savi, 22. IV. 1846 – Zagreb, 19. V. 1893). Doktorirao u Bruxellesu. Jedan od najistaknutijih prirodoslovaca XIX. stoljeća, utemeljitelj i prvi profesor mineralogije i geologije na Zagrebačkom sveučilištu. Bio… Nastavi čitati →
pirargirit, mineral, sulfosol, antimonski srebreni blistavac, Ag3SbS3; kristalizira u heksagonskom (trigonskom) sustavu; hemimorfni kristali prizmatskog habitusa, crvene boje, tamnocrvenog crta, javlja se u niskotemperturnim hidrotermalnim žilama, važna ruda srebra. Veće naslage u Španjolskoj, Meksiku, Čileu, Peruu, Boliviji i SAD-u
