GEOLOGIJA

stelit

stelit, grupa tvrdih slitina ugljika (25–33%), kobalta (do 10%), volframa (35–55%) i kroma (10–33%). Upotreba za zaštitu strojnih dijelova izvrgnutih jakom habanju, zatim u stomatologiji i dr.

stibnit

stibnit, mineral, Sb2S3, kristalizira u rompskom sustavu. Nekoć se rabio naziv → antimonit. Kristali pločasti i štapićasti. Javlja se i u kompaktnim masama, prutićastim i igličastim agregatima. Dolazi u hidrotermalnim žilama.

stijene

stijene, agregati čestica koje se sastoje od jednog ili više minerala. Sastavni dio litosfere određenog načina geol. pojavljivanja, sklopa, mineralnog i kem. sastava. Sastoje se od jednog (monomineralne s.) ili više različitih minerala (polimineralne s.), najčešći minerali su od… Nastavi čitati

stishovit

stishovit, mineral, SiO2, visokotlačna polimorfna modifikacija kvarca, kristalizira u tetragonskom sustavu, odlikuje se velikom gustoćom, javlja se pri vrlo visokim pritiscima, npr. u kraterima nastalima udarom meteorita.

stolzit

stolzit, mineral, PbWO4, kristalizira u tetragonskom sustavu, kristalići se sakupljaju u snopiće ili kugle.

stratovulkan

stratovulkan, vrsta vulkana kod kojega se oko otvora dimnjaka formira čunjast, uslojen brežuljak izgrađen od izmjena slojeva lave i piroklastičnog materijala.

stres

stres (engl.) 1. Stanje psih. i fiziološke napetosti organizma izazvano nekim vanj. podražajima ili situacijom. Podražaji kao biol. opasnost (umor, temperaturni ekstremi, fiz. ozljeda, bolest itd.), jaki emocionalni doživljaji, psih. reakcije (tjeskoba, poremećaji pamćenja, mišljenja itd.), predstavljaju stanje s. Organizam… Nastavi čitati

stromatolit

stromatolit, valovito i gusto laminirane karbonatne sedimentne stijene nastale u plitkoj vodi lijepljenjem karbonatnih čestica (mulja) na sloj modrozelenih alga.

stroncijanit

stroncijanit, mineral, SrCO3, kristalizira u rompskom sustavu. Prizmatski kristali sa strmim piramidama, gotovo uvijek prisutni sraslaci. Dolazi u hidrotermalnim žilama i gnijezdima unutar vapnenaca.

sturmanit

sturmanit, mineral, sulfat s dodatnim anionima; kristalizira u heksagonskom sustavu. Debelostupičasti do pločasti kristali žutozelene boje, dolazi u rudnim žilama. Dobio ime po hrv. mineralogu Darku Božidaru Šturmanu.

Suess, Eduard

Suess, Eduard, austr. geolog (London, 20. VIII. 1831 – Beč, 26. IV. 1914). Prof. geologije na Sveučilištu u Beču, bavio se tektonskim razvojem Alpa, pretpostavio postojanje velike kopnene mase Gondwane i mora Tetis.

sukcinit

sukcinit, fosilna smola, amorfna tvar vrlo složena sastava. → jantar

Šćavničar, Stjepan

Šćavničar, Stjepan, hrvatski mineralog i kristalograf (Štrigova, 31. X. 1923 – Zagreb, 14. II. 2011). Profesor PMF-a u Zagrebu. Bavio se analizom i rješavanjem kristalnih struktura prirodnih i sintetskih spojeva metodama difrakcije rendgenskih zraka, istraživanjem svojstava, geneze i stabilnosti… Nastavi čitati

šelit

šelit, kalcijev volframat, (CaWO4), mineral, važna volframova ruda. U prirodi se nalazi u granitnim stijenama, u kvarcu, katkada zajedno sa zlatom. Otapa se u vrućoj solnoj kiselini.

šeniti

šeniti, kristali sastava M(I)2M(II)(SO4)2×6H2O, npr. K2Cu(SO4)2×6H2O, koji nastaje iz otopina kalijevog i bakrenog sulfata. Uz alaune, šeniti su primjer nadraslih kristala, odn. izomorfnih… Nastavi čitati

šerl

šerl (njem.), mineral iz grupe → turmalina.

školjkasti vapnenac

školjkasti vapnenac, vrsta karbonatne sedimentne stijene, vapnenac kod kojega su dominantni fosili školjkaša.

škriljavost

škriljavost, škriljava tekstura, jedna od najraširenijih tekstura metamorfnih stijena, nastala orijentacijom ugl. listićavih minerala tijekom rasta na taj način da svojom većom površinom leže u ravnini okomitoj na smjer djelovanja pritiska.

škriljevac

škriljevac, metamorfna stijena koja se zbog svoje teksture da ucijepati u ploče. Naziv obično prema dominantnom mineralu, npr. kloritni š., tinjčev š. Tipični predstavnici š.: gnajs, zeleni š., plavi š., filit, slejt.

šljunak

šljunak, akumulacija nevezanih, zaobljenih do dobro zaobljenih stijenskih (rjeđe mineralnih) zrna promjera većeg od 2 mm te promjenjive količine zrna dimenzija pijeska, ponegdje praha i gline. Š. vezan u čvrstu stijenu naziva se konglomerat. Rabi se kao građev. materijal.