GEOLOGIJA

sipar

sipar, padinska akumulacija nevezanih, pretežito uglastih odlomaka ili mineralnih zrna promjera većeg od 2 mm, kao i određene količine zrna dimenzija pijeska, praha i gline. Vezani s. u čvrstu stijenu naziva se siparna ili obronačna breča.

sjajnici

sjajnici, rudarski srednjovj. naziv za minerale iz razreda sulfida koji se odlikuju jakim kovnim sjajem, neprozirni su, sive boje, crna ogreba, savršene kalavosti, npr. argentit, halkozin, galenit, antimonit, bizmutit, kobaltit, molibdenit. Naziv se katkad rabi i za željezne okside.

sklerometar

sklerometar (grč.), uređaj koji se upotrebljava u mineralogiji za mjerenje apsolutne tvrdoće minerala tako što se na ispitni materijal pritisne gibajući dijamant i mijenja sila pritiska sve dok se ne pojavi ogrebotina.

sloj

sloj, u fizici, geologiji itd., red neke tvari koji je odvojen od reda druge ili srodne tvari, npr. dio stijenske mase između graničnih ploha. U sociologiji, skupina ljudi koju povezuju istovrsna ili slična društv. obilježja po kojima se razlikuju… Nastavi čitati

smaltit

smaltit, varijetet minerala skuterodita, ruda kobalta.

smeđi ugljen

smeđi ugljen, prir. ugljen, razmjerno malene geol. starosti (o. 50 mil. godina), sadrži 46–60% ugljika, žutosmeđe do crne boje. Mekane građe, ima razmjerno visok udio vlage. Najvažnije vrste: lignit, švel-ugljen, smolinasti ugljen. Kalorična vrijednost 3200–4200. Važna industr. sirovina.

soliflukcija

soliflukcija (lat.), u geologiji, klizanje, lagano spuštanje rastresitoga pokrovnog sloja ili stjenovite mase niz padinu.

sonda

sonda (francuski). 1. U medicini, instrument različita oblika i namjene koji se prilikom operativnoga zahvata uvodi u tkivo ili tjelesne otvore radi najrazličitijih primjena (npr. vađenje sokova, utvrđivanje dubine rane i sl.). 2. U rudarstvu i geologiji, naprava u obliku… Nastavi čitati

sosirit

sosirit, sitnozrnati mineralni agregat zoisita, epidota, albita, kvarca, muskovita, skapolita i drugih minerala. Alteracijski produkt iz bazičnih plagioklasa.

sparit

sparit, sparitni kalcit, karbonatna komponenta vapnenaca nastala kem. i biokem. izlučivanjem. Bistri, prozirni kristalići kalcita promjera većeg od 10 µm koji su izlučeni kao cement u porama vapnenačkog taloga. Može nastati i procesima rekristalizacije.

spilja → špilja

spiljašpilja

spinel

spinel, mineral, MgAl2O4, kristalizira u kubičnom sustavu. Kristali oktaedarskog habitusa, česti sraslaci. Može doći i u masivnim, krupnozrnatim agregatima, ili zaobljenim zrnima. Od primjesa različito obojen. Lijepi primjerci upotrebljavaju se kao dragi kamen. Dolazi kao… Nastavi čitati

spodumen

spodumen, mineral, alkalijski piroksen, LiAl[Si2O6], kristalizira u monoklinskom sustavu. Lijepi i obojeni primjerci upotrebljavaju se kao dragi kamen. Ružičast varijetet naziva se kunzit, a smaragdnozelen varijetet je hidenit. S. dolazi u pegmatitima, katkad u kristalima… Nastavi čitati

sraslac

sraslac, pravilno srastanje dvaju ili više kristala koji su jedan prema drugome srasli po nekom od sraslačkih zakona.

srednja morena → morene

srednja morenamorene

stalagmit → siga

stalagmit siga

stalaktit → siga

stalaktit siga

staurolit

staurolit, (Fe3+, Mg)2O2Al9[O

steatit

steatit, masnik, gusta i masna masa talka ili milovke, nastala djelovanjem hidrotermalnih otopina na magmatske stijene bogate magnezijem. Upotrebljava se kao termički i el. izolator.

stefanit

stefanit, mineral, Ag5SbS4, kristalizira u rompskom sustavu. Pseudoheksagonski kristali, hemimorfni. Dolazi u hidrotermalnim žilama. Ruda srebra.