Hoyer, Dore, njemačka plesačica i koreografkinja (Dresden, 12. XII. 1911 – Berlin, 31. XII. 1967). Plesanje učila u Dresdenu, kratko vrijeme bila balerina u Plauenu i Oldenburgu, zatim u trupi M. Wigman, čiju je baletnu… Nastavi čitati →
Hrazdira, Cyril Metoděj (Ćiril Metod), češki skladatelj i dirigent (Rájec nad Svitavou, 16. I. 1868 – Brno, 3. XII. 1926). Studirao u orguljaškoj školi u Brnu, zborovođa i nastavnik u Moravskoj Ostravi, vojni kapelnik u… Nastavi čitati →
Hreljanović, Ivo, hrvatski bariton (Verona, 1864 – Zagreb, 23. IV. 1908). Pjevanje učio kod I. Zajca, od 1884. član zagrebačke Opere, poslije pjevao u Würzburgu, Augsburgu, Karlsruheu i Zürichu, 1890-ih u Zagrebu organizirao 2 operne stagione, 1898–1901.… Nastavi čitati →
Hrenjikov (Hrennikov), Tihon Nikolajevič, ruski skladatelj (Jelec, 10. VI. 1913 – Moskva, 14. VIII. 2007). Studirao u Moskvi, 1941–54. djelovao u Centralnom kazalištu sovjetske armije, od 1948. glavni tajnik Saveza kompozitora SSSR-a, od 1966. profesor na Konzervatoriju… Nastavi čitati →
Hristić, Stevan, srpski skladatelj i dirigent (Beograd, 19. VI. 1885 – Beograd, 21. VIII. 1958). Studirao u Beogradu i Leipzigu, usavršavao se u Moskvi, Rimu i Parizu. U Beogradu nastavnik, dirigent, direktor Opere (1925–35) i… Nastavi čitati →
Hristov, Boris, bugarski pjevač (Plovdiv, 18. V. 1914 – Rim, 28. VI. 1993). Pjevanje počeo učiti u Sofiji, nastavio u Rimu, debitirao u Reggio di Calabriji 1945. (Colinne u LaBohème), ubrzo postao jedan… Nastavi čitati →
Hristov, Dobri, bug. skladatelj, dirigent i pedagog (Varna, 14. XII. 1875 – Sofija, 23. I. 1941). Studij kompozicije završio u Pragu (A. Dvořák), zborovođa u sofijskoj Operi, prof. na Muz. akademiji, dirigent zbora sofijske katedrale… Nastavi čitati →
hrvatska glazba. O povijesti hrv. glazbe od XI. do XV. st. svjedoče zapisi u kronikama, darovnicama i rukopisnim knjigama. Pisani spomenici (sekvencijari, evanđelistari, sakramenti, misali, lekcionari, antifonariji) svjedoče o glazbi kao sastavnici crkvenih obreda. Prva osoba koju bilježi povijest hrv.… Nastavi čitati →
Hrvatski glazbeni zavod (HGZ), osn. u Zagrebu 1827. kao privatno društvo ljubitelja glazbe radi organiziranja i unapređivanja glazb. života u Zagrebu. Pod nazovim Societas Filharmonica zagrabiensis (Zagrebačko filharmoničko društvo) djelovanje mu je 8. V. 1827. dopustilo Kralj.… Nastavi čitati →
Hubad, Matej, slovenski glazbeni pedagog i dirigent (Povodje pri Škaručini, 28. VIII. 1866 – Ljubljana, 2. V. 1937). Otac → Sama. Studirao u Beču, kao glazbeni pedagog djelovao u Ljubljani (škola i konzervatorij… Nastavi čitati →
Hubad, Samo, slovenski dirigent i skladatelj (Ljubljana, 17. VII. 1917). Sin → Mateja. Studij kompozicije i dirigiranja završio u Ljubljani, usavršavao se kod C. Zecchija i V. Talicha. Od 1942. dirigent u Ljubljani (Opera, Slovenska… Nastavi čitati →
Hubay, Jenő (pravim imenom i prezimenom Eugen Huber), mađarski violinist i skladatelj (Pešta, 15. IX. 1858 – Budimpešta, 12. III. 1937). Studirao u Budimpešti i Berlinu, 1878. koncertirao u Parizu (međunarodni ugled), postao profesor Konzervatorija u… Nastavi čitati →
Huber, Hans, švic. skladatelj (Eppenberg, kraj Aaraua, 28. VI. 1852 – Locarno, 25. XII. 1921). Studirao u Leipzigu, djelovao kao nastavnik i prof. klavira, koncertirao kao pijanist. U povijesti švic. glazb. stvaralaštva istaknuto mjesto zauzimaju… Nastavi čitati →
Huber, Klaus, švicarski skladatelj, violinist i glazbeni pedagog (Bern, 30. XI. 1924). Studirao u Zürichu, usavršavao se u Berlinu. Od 1950. nastavnik i profesor u Zürichu, Luzernu i Baselu (Konzervatorij, Glazbena akademija). Djela (izbor): Turnus (orkestar i… Nastavi čitati →
Huberman (Hubermann), Bronisław, polj. violinist (Częstochowa, 19. XII. 1882 – Corsier-sur-Vevey, Švicarska, 15. VI. 1947). Studirao u Varšavi, usavršavao se u Berlinu. Od 1893. na koncertnim turnejama, nastupao u svim većim gradovima Europe, SAD-u i… Nastavi čitati →
Hucbald (Hucbaldus, Hugbaldus, Ubaldus, Uchubaldus), franc. glazb. teoretičar (?, 840 – Saint-Amand, 20. VI. 930). Napisao nekoliko glazb.-teorijskih rasprava, od kojih je najvažnija De Institutione Harmonica (oko 880) u kojoj je pokušao sintetizirati grčko-boecijsku glazb. teoriju i ondašnje… Nastavi čitati →
Huml, Václav, hrv. violinist i glazb. pedagog češ. podrijetla (Beroun, 18. IX. 1880 – Zagreb, 6. I. 1953). Studij završio u Pragu, koncertni majstor Filharmonije u Lavovu, koncertirao po Poljskoj i Rusiji, od 1903. violinski… Nastavi čitati →
Hummel, Johann Nepomuk, austrijski skladatelj i pijanist (Bratislava, 14. XI. 1778 – Weimar, 17. X. 1837). Učio kod oca u Bratislavi i Beču, gdje ga je podučavao i Mozart; 1787. prvi put javno nastupio u… Nastavi čitati →
humor (lat.), smisao za komično,psih. sposobnost da se u različitim situacijama uoči njihova smiješna strana; odnos poticanja i održavanja komičnih situacija, oblici usmjereni na fiksiranje komičnih događaja s ciljem izazivanja smijeha: anegdota, dosjetka, pošalica, šala. Lat. humor (vlaga, sok)… Nastavi čitati →
humor u glazbi. Kako glazba ne može izražavati pojmove, nego samo osjećaje i raspoloženja, u glazbenim se djelima može izraziti samo ono što je u temelju osjećaja komičnoga/smiješnoga – suprotnosti između normalnoga i nenormalnoga, očekivanog i neočekivanog. Među mogućnostima… Nastavi čitati →
