Boisguillebert, Pierre le Pesant, francuski ekonomist (Rouen, 17. II. 1646 – Rouen, 10. X. 1714). Preteča fiziokrata i prvi predstavnik klasične političke ekonomije u Francuskoj. Upozorava na zlo do kojeg je dovela merkantilistička politika ministra financija Colberta u vrijeme… Nastavi čitati →
boleta (talijanski: bolletta), carinska propusnica; oznaka što se stavlja na robu koja je prošla carinski ili trošarinski postupak i ušla u slobodan promet; carinska vinjeta.
bon (francuski od latinskog), doznaka, uputnica, obveznica na određeni iznos novca, plativa po viđenju, ili u određenom roku, a glasi na ime ili na donosioca; privremena potvrda koju se sastavlja prilikom izdavanja novca za sitne nabavke poduzeća, te služi za… Nastavi čitati →
bonifikacija (latinski) 1. Odobrenje (računa). 2. Popust u cijeni, odšteta, naknada za neispravan ili oštećen proizvod, robu. 3. šport Nagradno vrijeme (u biciklizmu, šahu).
bonitet (latinski), opća oznaka pouzdanosti (vjerodostojnosti tvrtke ili pojedinca, valjanosti potraživanja, naplativosti mjenice, kakvoće zemljišta i dr.), ocjena o postojanju zbroja svojstava koja ulijevaju povjerenje i opravdavaju poslovanje. U užem smislu, ocjena o postojanju svojstava koja poslovnoga partnera čine sigurnim… Nastavi čitati →
bonus (latinski), općenito oznaka za davanje ili plaćanje iznad onoga što je ugovoreno, obvezno, očekivano ili uobičajeno; nagrada zaposlenicima povrh redovite plaće kao priznanje za izvanredne zasluge ili napore i radi stimuliranja; jednokratna isplata dioničarima iznad dividende nakon dobra godišnjeg… Nastavi čitati →
Borlaug, Norman Ernest, američki agronom (Cresco, Iowa, 25. III. 1914 – Dallas, 12. IX. 2009). Od 1964. do 1979. na čelu Međunarodnoga centra za oplemenjivanje pšenice i kukuruza u Meksiku. U istraživačkoj postaji Campo Atizapan stvorio nove sorte pšenice… Nastavi čitati →
Borman, Frank, američki astronaut (Gary, Indiana, 14. III. 1928). Sudjelovao u letovima svemirskih brodova Gemini 7 i Apollo 8. U Geminiju 7 u prosincu 1965. Borman je, zajedno s Jamesom Lovellom, na letu provjere izdržljivosti proveo u svemiru… Nastavi čitati →
Bortkiewicz, Ladislaus von, njemački statističar i ekonomist (Sankt Peterburg, 7. VIII. 1868 – Berlin, 15. VII. 1931). Afirmirao se kritikama teorija pojedinih istaknutih ekonomista, osobito Marxa, Pareta i Böhm-Bawerka.
Bosch GmbH, njemačko poduzeće, najveći europski i jedan od vodećih svjetskih proizvođača uređaja za paljenje automobila, uštrcavanje goriva, opreme za osvjetljivanje i sustava kočenja. Proizvodi i hidrauličku i pneumatsku opremu, telekomunikacijske uređaje i sustave, kućanske aparate, televizore, radioaparate i… Nastavi čitati →
Bosch, Robert August, njemački inženjer, izumitelj i industrijalac (Albeck, kraj Ulma, 23. IX. 1861 – Stuttgart, 9. III. 1942). Nakon školovanja u SAD-u (gdje je radio s → Thomasom Alvom Edisonom), Bosch je u Stuttgartu 1886. osnovao… Nastavi čitati →
Bošnjak, Oton, ekonomist (Vukmanić, kraj Karlovca, 31. X. 1862 – Zagreb, 14. IV. 1947). Inicijator osnivanja Visoke škole za trgovinu i promet u Zagrebu, njezin redovni profesor (1919–25) i prvi rektor (1920–22). Profesor Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Zagrebu (1927–30).… Nastavi čitati →
Botero, Giovanni, talijanski politički i ekonomski pisac i državnik (Bene, danas Bene Vagienna,1543 – Torino, 27. VI. 1617). Najvažnije mu je djelo O uzrocima veličine gradova (1588), gdje po pojedinim točkama prethodi Montesquieuu, Smithu i Malthusu. Važni su i… Nastavi čitati →
Boulding, Kenneth Ewart, američki ekonomist (Liverpool, 18. I. 1910 – Boulder, Colorado, 18. III. 1993). Profesor na Sveučilištu Colorado. Vrlo plodan autor krajnje širokog zanimanja. Povezuje opću ekonomsku teoriju s filozofijom povijesti i etikom; bavi se teorijom sustava, istraživanjima… Nastavi čitati →
Boyd-Orr, John, škotski nutricionist i agronom (Kilmaurs, 23. IX. 1880 – Edzell, 25. VI. 1971). Rektor Sveučilišta u Glasgowu, prvi glavni ravnatelj FAO-a (1945–48) i tvorac planova djelovanja te organizacije, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1949. Važnija djela: Hrana,… Nastavi čitati →
bragoc (talijanski), drvena ribarska i teretna brodica, duga 8–13 m, natkrivena palubom (teretna grotla), oblih bokova i ravna dna, s dvama jarbolima (pramčani je niži od krmenog). Upotrebljava se u s Jadranu, osobito duž istarske obale.
brajda (talijanski), stupovi s poprečnim letvama ili žicama po kojima se penje vinova loze; odrina.
brander (požarnjak), manji brod na jedra ili čamac nakrcan lakozapaljivim tvarima (smolom, uljem, kučinom) koji je služio za paljenje neprijateljskih brodova. Poznat još u starom vijeku, a osobito se upotrebljavao od početka XIV. do sredine XIX. stoljeća.
