HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
kadaverin, vrlo otrovan kem. spoj koji nastaje truljenjem i raspadanjem životinjskih bjelančevina. → ptomaini
Kadeš, ant. grad i utvrda u Siriji, u blizini današnjeg Homsa. Od ←XV. st. pod hetitskom vlašću. U ratovima za prevlast nad Sirijom, kraj K. su ←1285. Hetiti, predvođeni kraljem Muvatalijem, porazili Egipćane pod vodstvom Ramzesa II.
kadionica, posuda od gline ili kovina učvršćena na podu ili zidu, ili obješena na trima lancima, služi za paljenje mirisa (npr. tamjana). Paljenje mirišljavih tvari susreće se već u prapovijesti i orijentalnoj i mediteranskoj antici sa svrhom uklanjanja neugodnih… Nastavi čitati →
kadirije ili kadiriti, sljedba u islamu, ili derviški red čiji je osnivač Abdelkadir Džilani (? – Bagdad, 1166). Sred. tekija nalazila se u Bagdadu, gdje je i šeikov grob. Raširena je po čitavom islam. svijetu, a najveći broj pristaša… Nastavi čitati →
Kadisija, naselje u srednjovj. Perziji (Irak), kraj kojega je arap. vojska, predvođena Said ibn Abi Vakasom, pobijedila Perzijance 637. Ta je bitka pospješila pad perz. vladarske dinastije Sasanida.
Kadmo (grč. Kádmos), po grč. mitologiji, sin feničkoga kralja Agenora; stigavši u Beociju, po nalogu proročišta osniva Tebu na mjestu gdje je ubio zmaja, a iz zmajevih zubi niknuli su naoružani ljudi; petorica od njih legendarni su praoci tebanskih… Nastavi čitati →
Kafarnaum (hebr. Kefar Nahum), sred. mjesto Isusova javnog djelovanja u Galileji, na zap. obali Tiberijadskog ili Genezaretskog jezera. Danas Tell Hum ili Khirbet el-Minyeh. Iz K. su apostoli braća Šimun Petar i Andrija, a evanđelist Matej u njemu je imao… Nastavi čitati →
Kafiri, naziv za ranije neislamizirano stanovništvo (nevjernici) u Hindukušu; narod zasebne indoiranske grane, nastanjeni pretežno u pokrajini Nuristan, ist. Afganistan; o. 150 000 pripadnika. Nakon kasne islamizacije koncem XIX. st. rabi se ime Nuristanci.
Kahlenberg, uzvisina (484 m) u sjeveroistočnom dijelu Bečke šume (Wienerwald). Žičara; izletište. Bitkom na Kahlenbergu 12. IX. 1683. vojska → Ivana (Jana) III. Sobjeskog razbila je tursku opsadu Beča.
Kaibara, Ekiken (pr. ime Atsunobu Kaibara), jap. filozof (Fukuoka, 17. XII. 1630 – Japan, 5. X. 1714). Napisao mnogo djela iz različitih znanstvenih područja (filozofija, književnost, pedagogija, medicina, botanika, zemljopis i dr.). Gl. mu je cilj… Nastavi čitati →
Kainz, Friedrich, austr. estetičar i psiholog (Beč, 4. VII. 1897 – Beč, 1. VII. 1931). Prof. psihologije jezika, bavio se filozofijom kulture i estetikom. Djela Psihologija jezika (2 sv., 1941–43); Predavanja iz estetike (1948).
Kairos (grč. Kairós pravi trenutak), starogrč. personifikacija povoljnog trenutka, koja je za pojedinca sudbonosna i koju čovjek mora iskoristiti. Sin Zeusov koji je skupa s ocem štovan u Olimpiji, gdje mu je stajao žrtvenik, te se prikazuje u liku gola… Nastavi čitati →
Kajin (hebr. Kajin) prema Bibliji, prvi sin Adama i Eve; ratar koji je zajedno s bratom Abelom, pastirom, prinio žrtvu od vlastitih proizvoda Jahveu. Budući da je Bog primio bratovu žrtvu, a njegovu odbio, K. u bijesu ubije Abela.… Nastavi čitati →
Kako i Kaka (lat. Cacus i Caca), zagonetni likovi rim. mitova, vjerojatno bog i božica vatre najstarijih stanovnika Palatina ili Aventina.
Kalais i Zet (grč. Kálais i Zetes), u grč. mitologiji, sinovi sjev. vjetra Boreja; blizanci, zvani Boreadi. Sudjelovali su u pohodu Argonauta i spasili Fineja, slijepoga kralja Salmidesa u Traciji. U naglosti ubio ih Heraklo.
kalam (arap. riječ; nauka), racionalistički smjer islam. teologije (VIII–X. st.) pod utjecajem helenističke filozofije. Unutar smjera postoji nekoliko škola, kao mutazilitska (VIII. st.), koja daje prednost razumu i razumskoj vjeri nad tradicionalnom, te ašaritska škola (X. st.) koja uspješno uklapa… Nastavi čitati →
Kalanj, Rade, hrvatski filozof i sociolog (Udbina, 12. X. 1940). U Zagrebu diplomirao i doktorirao na Filozofskom fakultetu, gdje je predavao na Odsjeku za sociologiju. Bavi se filozofskom metodologijom političke i socijalne znanosti, kulturološkim pitanjima… Nastavi čitati →
kalcedonski credo, crkv. nauk o dvojnoj, božanskoj i čovječjoj naravi Krista, usvojen na Kalcedonskom saboru 451. na kojem su, uz nazočnost izaslanika pape Leona I., carigradskom patrijarhu priznata ista prava kao i rim. biskupu.
Kaldejska crkva, potječe od nekadašnje sljedbe kaldejskih nestorijanaca iz Mezopotamije koji su se sjedinili s Kat. crkvom (1553). Vezu s Rimom uspostavili su još u XIII. st. po franjevačkim i dominikanskim misionarima. Pripada joj o. 300 000 katolika… Nastavi čitati →
