HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Karpokrat iz Aleksandrije

Karpokrat iz Aleksandrije, gnostik (prva pol. II. st.); otac Epifanov. Rodio se u Egiptu, djelovao u Aleksandriji. Osnivač anarhističke sljedbe; kritičar morala i zakona. Neki povjesničari sumnjaju u njegovo postojanje, te sljedbu karpokratovaca dovode u vezu s kultom egip.… Nastavi čitati

kartezijanizam

kartezijanizam (lat.), pravac mišljenja koji je pod utjecajem Descartesova racionalizma, tj. ideje o odvojenosti duše i tijela, pri čemu je samo mišljenje temelj spoznaje. Imao velik utjecaj u učenju o prirodi kod franc. materijalista i prosvjetiteljstva XVIII. st. te na… Nastavi čitati

kartuzijanci

kartuzijanci (Ordo Cartusiensis), katolički kontemplativni red koji je osnovao 1084. sv. Bruno (Köln, oko 1030 – Serra San Bruno, Kalabrija, 6. X. 1101) u gorju Chartreuse (Kartuzija) kraj Grenoblea u Francuskoj. Provode život u molitvi i šutnji po uzoru… Nastavi čitati

kasaba

kasaba (tur. prema arap. qaşaba) 1. Naziv za manje grad. naselje u krajevima pod tur. vlašću. Uvjeti za stjecanje statusa k. bili su postojanje džamije, tjednog sajma i naseljenost žiteljstvom koje se poglavito bavi neagrarnom djelatnošću (trgovina, obrti). 2.… Nastavi čitati

Kasandra

Kasandra (grč. Kassándre), u grč. mitologiji, kći trojanskoga kralja Prijama i Hekube, kojoj je Apolon udijelio dar proricanja. Budući da mu nije uzvratila ljubav, kaznio ju je tako što nitko nije vjerovao njezinim proročanstvima. Poslije pada Troje došla je… Nastavi čitati

Kastalija

Kastalija (grč. Kastalaí), izvor na Parnasu, posvećen Apolonu i muzama, čija je voda prema vjerovanju davala pjesničku inspiraciju.

Kastor

Kastor (grč. Kástor), sin kralja Tindareja i Lede, brat Polideukov (Poluksov) i Helenin; bio je u Kalidonskom lovu i na pohodu Argonauta. Rodio se smrtan, ali kad je ubijen, Polideuk s njime podijeli besmrtnost. Obojica su naizmjence provodili dan… Nastavi čitati

katakombe

katakombe (kasnolat.), prvotno naziv za lokalitet sa starokršć. grobljem kraj današnje crkve sv. Sebastijana u Rimu; podzemno groblje, često velikih razmjera, naročito u starokršćansko doba (najpoznatije su k. u Rimu Sebastijanove, Domiciline, Prisciline i dr.). Ponajprije mjesto za obavljanje kulta… Nastavi čitati

katari

katari (grč. čist), jedan od naziva za dualističke sljedbe koje uče da postoje dva boga: bog dobra i bog zla. Zli bog je stvorio materiju i svijet, a dobri duhovni svijet; duše su stoga zatočene u tijelu, ali se mogu… Nastavi čitati

Katarina Sijenska, sv.

Katarina Sijenska, sv. (Caterina Benincasa, Caterina da Siena), katolička mističarka (Siena, 25. III. 1347 – Rim, 29. IV. 1380). Sa 17 godina ulazi u dominikanski samostan trećoretkinja. Poznata po brojnim objavama, ekstazama, viđenjima i stigmama. Vodila… Nastavi čitati

katarza

katarza (grč.), psihol.-filoz. pojam koji označava pročišćenje. Javlja se kod Grka već u Hipokratovoj medicini. Pitagorejci katarzom nazivaju oslobođenje duše od tijela; kod Platona i Plotina pojam se rabi u smislu oslobađanja duše od tjelesnih sklonosti. Aristotel smatra da je… Nastavi čitati

katatonija

katatonija (njem.), naziv za duševnu bolest, oblik shizofrenije koja se očituje u potištenosti i nevjerovanju u samoga sebe, zatim totalnom nepokretljivošću, tzv. katatonim stuporom ili obratno, velikom pokretnošću, ekstremnim uzbuđenjem, halucinacijom, mahnitim idejama i sl. Pojam označava i blokadu mišića ili njihovo ekstremno uzbuđenje.

katedra

katedra (grč. kathedra stolica) 1. Biskupska stolica u katedralnoj crkvi, odn. papinsko prijestolje u crkvi sv. Petra u Rimu. Cathedra sancti Petri, Stolica sv. Petra, diplomatski izraz za papu, odn. državu Vatikan (skraćeno: Sveta stolica, Santa sede). 2.… Nastavi čitati

katedrala ili katedralna crkva

katedrala ili katedralna crkva (lat. ecclesia cathedralis stolna crkva), naziv crkve u katolika u kojoj biskup odn. nadbiskup jedne dijeceze ima sjedište liturgijskih funkcija; gl. joj je obilježje biskupska stolica. Služb. sjedište biskupa (stolnica) i gl. crkva u biskupiji. Potječe… Nastavi čitati

kategorički

kategorički (grč.), odlučno, izričito, bezuvjetno; kategorički imperativ, kod → Kanta, temelj morala, bezuvjetna moralna zapovijed, vječna i nepromjenjiva.

kategorija

kategorija (grč.), u filozofiji, pojmovi koji predstavljaju općenito određenje stvarnosti odn. osnovne oblike bitka. Prema Aristotelu, koji je prvi odredio značenje tog pojma, k. je dio suda, predikat, a ima ih 10 najopćenitijih, koji su ujedno i gl. oblici bića:… Nastavi čitati

kateheza

kateheza (grčki: katékhesis usmeno poučavanje), u kršćanstvu, svaki oblik naviještanja vjere, osobito pouka u glavnim istinama vjere (kršćanskoga nauka). U prvoj Crkvi kateheza je bila pouka pripravnika za krštenje (katekumena), poslije i poučavanje krštene djece. U IV. stoljeću… Nastavi čitati

katekizam

katekizam (lat.), djelo koje sadrži temeljne istine kršć. vjere kao i samo poučavanje o vjerskim istinama. Od XVI. st. naziv za knjigu koja u obliku pitanja i odgovora obrađuje gl. vjerske istine (Deset zapovijedi, Apostolsko vjerovanje i dr.). Već… Nastavi čitati

katekumen

katekumen (grčki: katehúmenos koji biva poučavan; učenik), u kršćanstvu, osoba koja se priprema za krštenje; koja prolazi kroz razdoblje kršćanske inicijacije (katekumenat). Katekumeni se spominju već u II. stoljeću. Razdoblje katekumenata obično je trajalo tri do četiri godine, a… Nastavi čitati

katolicizam

katolicizam (lat.), jedan od kršć. ogranaka definiran dvadeset jednim ekumenskim crkv. koncilom i kat. dogmama; vjeroispovjedni sustav Kat. crkve; uz pravoslavlje i protestantizam, gl. kršć. vjeroispovijest; jedna od četiriju gl. obilježja svih kršć. crkava (jedna, sveta, katolička i apostolska). K.… Nastavi čitati