HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

Karpokrat iz Aleksandrije

Karpokrat iz Aleksandrije, gnostik (prva pol. II. st.); otac Epifanov. Rodio se u Egiptu, djelovao u Aleksandriji. Osnivač anarhističke sljedbe; kritičar morala i zakona. Neki povjesničari sumnjaju u njegovo postojanje, te sljedbu karpokratovaca dovode u vezu s kultom egip.… Nastavi čitati →

kartezijanizam

kartezijanizam (lat.), pravac mišljenja koji je pod utjecajem Descartesova racionalizma, tj. ideje o odvojenosti duše i tijela, pri čemu je samo mišljenje temelj spoznaje. Imao velik utjecaj u učenju o prirodi kod franc. materijalista i prosvjetiteljstva XVIII. st. te na… Nastavi čitati →

kartuzijanci

kartuzijanci (Ordo Cartusiensis), katolički kontemplativni red koji je osnovao 1084. sv. Bruno (Köln, oko 1030 – Serra San Bruno, Kalabrija, 6. X. 1101) u gorju Chartreuse (Kartuzija) kraj Grenoblea u Francuskoj. Provode život u molitvi i šutnji po uzoru… Nastavi čitati →

kasaba

kasaba (tur. prema arap. qaşaba) 1. Naziv za manje grad. naselje u krajevima pod tur. vlašću. Uvjeti za stjecanje statusa k. bili su postojanje džamije, tjednog sajma i naseljenost žiteljstvom koje se poglavito bavi neagrarnom djelatnošću (trgovina, obrti). 2.… Nastavi čitati →

Kasandra

Kasandra (grč. Kassándre), u grč. mitologiji, kći trojanskoga kralja Prijama i Hekube, kojoj je Apolon udijelio dar proricanja. Budući da mu nije uzvratila ljubav, kaznio ju je tako što nitko nije vjerovao njezinim proročanstvima. Poslije pada Troje došla je… Nastavi čitati →

Kastalija

Kastalija (grč. Kastalaí), izvor na Parnasu, posvećen Apolonu i muzama, čija je voda prema vjerovanju davala pjesničku inspiraciju.

Kastor

Kastor (grč. Kástor), sin kralja Tindareja i Lede, brat Polideukov (Poluksov) i Helenin; bio je u Kalidonskom lovu i na pohodu Argonauta. Rodio se smrtan, ali kad je ubijen, Polideuk s njime podijeli besmrtnost. Obojica su naizmjence provodili dan… Nastavi čitati →

katakombe

katakombe (kasnolat.), prvotno naziv za lokalitet sa starokršć. grobljem kraj današnje crkve sv. Sebastijana u Rimu; podzemno groblje, često velikih razmjera, naročito u starokršćansko doba (najpoznatije su k. u Rimu Sebastijanove, Domiciline, Prisciline i dr.). Ponajprije mjesto za obavljanje kulta… Nastavi čitati →

katari

katari (grč. čist), jedan od naziva za dualističke sljedbe koje uče da postoje dva boga: bog dobra i bog zla. Zli bog je stvorio materiju i svijet, a dobri duhovni svijet; duše su stoga zatočene u tijelu, ali se mogu… Nastavi čitati →

Katarina Sijenska, sv.

Katarina Sijenska, sv. (Caterina Benincasa, Caterina da Siena), katolička mističarka (Siena, 25. III. 1347 – Rim, 29. IV. 1380). Sa 17 godina ulazi u dominikanski samostan trećoretkinja. Poznata po brojnim objavama, ekstazama, viđenjima i stigmama. Vodila… Nastavi čitati →

katarza

katarza (grč.), psihol.-filoz. pojam koji označava pročišćenje. Javlja se kod Grka već u Hipokratovoj medicini. Pitagorejci katarzom nazivaju oslobođenje duše od tijela; kod Platona i Plotina pojam se rabi u smislu oslobađanja duše od tjelesnih sklonosti. Aristotel smatra da je… Nastavi čitati →

katatonija

katatonija (njem.), naziv za duševnu bolest, oblik shizofrenije koja se očituje u potištenosti i nevjerovanju u samoga sebe, zatim totalnom nepokretljivošću, tzv. katatonim stuporom ili obratno, velikom pokretnošću, ekstremnim uzbuđenjem, halucinacijom, mahnitim idejama i sl. Pojam označava i blokadu mišića ili njihovo ekstremno uzbuđenje.

katedra

katedra (grč. kathedra stolica) 1. Biskupska stolica u katedralnoj crkvi, odn. papinsko prijestolje u crkvi sv. Petra u Rimu. Cathedra sancti Petri, Stolica sv. Petra, diplomatski izraz za papu, odn. državu Vatikan (skraćeno: Sveta stolica, Santa sede). 2.… Nastavi čitati →

katedrala ili katedralna crkva

katedrala ili katedralna crkva (lat. ecclesia cathedralis stolna crkva), naziv crkve u katolika u kojoj biskup odn. nadbiskup jedne dijeceze ima sjedište liturgijskih funkcija; gl. joj je obilježje biskupska stolica. Služb. sjedište biskupa (stolnica) i gl. crkva u biskupiji. Potječe… Nastavi čitati →

kategorički

kategorički (grč.), odlučno, izričito, bezuvjetno; kategorički imperativ, kod → Kanta, temelj morala, bezuvjetna moralna zapovijed, vječna i nepromjenjiva.

kategorija

kategorija (grč.), u filozofiji, pojmovi koji predstavljaju općenito određenje stvarnosti odn. osnovne oblike bitka. Prema Aristotelu, koji je prvi odredio značenje tog pojma, k. je dio suda, predikat, a ima ih 10 najopćenitijih, koji su ujedno i gl. oblici bića:… Nastavi čitati →

kateheza

kateheza (grčki: katékhesis usmeno poučavanje), u kršćanstvu, svaki oblik naviještanja vjere, osobito pouka u glavnim istinama vjere (kršćanskoga nauka). U prvoj Crkvi kateheza je bila pouka pripravnika za krštenje (katekumena), poslije i poučavanje krštene djece. U IV. stoljeću… Nastavi čitati →

katekizam

katekizam (lat.), djelo koje sadrži temeljne istine kršć. vjere kao i samo poučavanje o vjerskim istinama. Od XVI. st. naziv za knjigu koja u obliku pitanja i odgovora obrađuje gl. vjerske istine (Deset zapovijedi, Apostolsko vjerovanje i dr.). Već… Nastavi čitati →

katekumen

katekumen (grčki: katehúmenos koji biva poučavan; učenik), u kršćanstvu, osoba koja se priprema za krštenje; koja prolazi kroz razdoblje kršćanske inicijacije (katekumenat). Katekumeni se spominju već u II. stoljeću. Razdoblje katekumenata obično je trajalo tri do četiri godine, a… Nastavi čitati →

katolicizam

katolicizam (lat.), jedan od kršć. ogranaka definiran dvadeset jednim ekumenskim crkv. koncilom i kat. dogmama; vjeroispovjedni sustav Kat. crkve; uz pravoslavlje i protestantizam, gl. kršć. vjeroispovijest; jedna od četiriju gl. obilježja svih kršć. crkava (jedna, sveta, katolička i apostolska). K.… Nastavi čitati →