HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
konstitutivan (lat.), bitan, osnovni; koji određuje. Ono što određuje stvar ili pojam, ono što čini neku stvar ili pojavu, temeljni dio nečega, bitni element neke cjeline ili pojave. U filozofiji Kant razlikuje konstitutivne elemente spoznaje (kategorije) od regulativnih (ideja svijeta… Nastavi čitati →
kontemplacija (lat.), pojam koji se javlja u rim. filozofiji, gdje dobiva značenje teorije. U grč. filozofiji označuje čistu spoznaju, nasuprot akciji i praksi. U novoplatonizmu dobiva uže značenje, kao jedan stupanj teorijske aktivnosti, i to intuitivni nasuprot racionalnome. U estetici… Nastavi čitati →
kontingentnost (prema lat.), slučajnost, nešto što nije nužno, može ali se ne mora ostvariti. Pojam kontingentnog (nečeg što se može, ali i ne mora dogoditi) kod Aristotela znači da ono što se zamišlja može biti i ne biti. Spinoza sva… Nastavi čitati →
kontradikcija (lat.), proturječje, protuslovnost, suprotnost. U klas. filozofiji kontradikciji je uobičajeno mjesto isključivo u postupcima mišljenja, a u sferi zbilje k. je samo prividna (Parmenid) i prevladana u apsolutnom jedinstvu bitka (Nikola Kuzanski). U ant. dijalektika k. kao suprotno određenje… Nastavi čitati →
kontrapozicija (lat.) 1. Suprotstavljanost, suprotstavljanje. 2. U logici, oblik izvođenja suda po kojem se novi izvedeni sud dobiva zamjenom mjesta subjekta i predikata. Pritom je subjekt novoga suda suprotnost predikata prethodnoga suda.
kontrarnost (iz lat.), protivnost koja nije isto što i suprotnost: npr. jutro – večer, a ne dan – noć. U logici označava odnos među pojmovima koji pripadaju istom rodu, ali se jedan od drugoga najviše razlikuju. Može označavati… Nastavi čitati →
konvent (lat.) 1. U Rim. Carstvu, zasjedanje suda koje je periodično sazivao upravitelj u gl. gradu provincije. 2. U ranokršć. terminologiji, sastanak monaha, a u sr. vijeku i mjesto gdje se redovnici sastaju, tj. samostan. Naziv za samostan zadržao se… Nastavi čitati →
konvertit (lat. preko engl. i njem.), čovjek koji je svjesno prešao na drugu (obraćenik) vjeru ili od nevjernika postao vjernikom. U širem značenju, onaj tko iz uvjerenja prihvati filoz., polit. ili bilo koje drugo učenje ili stav koji je prije pobijao.
konvertor ili konverter (engl. iz lat.) 1. Pretvornik, sklop 2. U metalurgiji, uređaj za pročišćavanje (rafiniranje) rastaljenih kovina propuhivanjem zraka (npr. pretvaranje sirovog željeza u čelik). Dva su osnovna tipa: Bessemerov i Thomasov k.
konvikt (lat.), zavod u kojem se odgaja i zajedno živi mladež koja inače polazi vanjske škole. Konvikti se u organizaciji povode za organizacijom samostana; razvili su se ondje gdje je postojao utjecaj Kat. crkve. Uzdržavaju se najčešće doprinosima i darovima… Nastavi čitati →
konzistorij (lat.) 1. U Rim. Carstvu, palača ili dvorana u kojoj se sastajalo carsko tajno vijeće. Od Konstantina I. (306–337) počelo se to vijeće nazivati consistorium. Vijeće je raspravljalo o poslovima zakonodavstva i uprave; car je u konzistoriju primao… Nastavi čitati →
konzultor (lat.), u Kat. crkvi, teolog koji je dodijeljen kao stručnjak nekoj kardinalskoj kongregaciji. Dijecezanski konzultori pomažu biskupu tamo gdje nema kaptola.
kopernikanski obrat, izraz koji se izvorno odnosi na odbacivanje geocentričnog sustava svijeta prema Ptolemeju i priznavanje heliocentričnog sustava prema N. Koperniku. Tim je sustavom fundamentalno promijenjena slika svijeta i čovjeka pa se općenito izraz upotrebljava kada se želi naglasiti… Nastavi čitati →
kora, osnovni dio stabljike i korijena drvenastih biljaka (stablašica) i trajnica koji se od drva nastavlja prema van (lat. cortex). Biljku štiti od povreda i gubitka vode. Kore nekih drveća služe u gospodarstvu (npr. k. hrasta plutnjaka, trijeslovine… Nastavi čitati →
Kora (grčki Kóre), drugo ime grčke božice Perzefone, u misterijama slavljene s Demetrom jer se prava imena nisu smjela izgovarati. Prikazivana je kao uspravni ženski lik u dugoj, uskoj, stiliziranoj, nabranoj haljini postavljan u hramovima kao zavjetni dar.… Nastavi čitati →
Korade, Mijo, hrvatski povjesničar (Delkovec, 11. IX. 1947). Diplomirao filozofiju (1972) i teologiju (1975) u Zagrebu; doktorirao u Rimu (1988). Profesor na Filozofsko-teološkom institutu družbe Isusove u Zagrebu; pročelnik Hrvatskoga povijesnog instituta u Beču (1990–92). Autor ili koautor… Nastavi čitati →
Korczak, Janusz (pr. ime Henryk Goldszmit), polj. književnik i pedagog (Varšava, 22. VII. 1878 – Treblinka, VIII. 1942). Djelovao kao pedijatar, soc. pedagog i pisac, os. se bavio pomoći nezbrinutoj djeci i u godinama između dva svj. rata rukovodio… Nastavi čitati →
korelativizam (novolat.), u teoriji spoznaje stav prema kojem subjekt i objekt u procesu spoznavanja stoje u odnosu nedjeljive uzajamne uvjetovanosti. Stajalište korelativizma zastupa moderni pozitivizam (Comte).
koribanti (grč. Korýbantes), svećenici frigijske božice Kibele. Tijekom njezinih proljetnih svetkovina jurili su šumama uz zaglušnu buku timpana, truba i rogova. U zanosu bi se sami ranjavali kako bi iskazali žalost zbog smrti Kibelina miljenika Atisa. Često ih se… Nastavi čitati →
