HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
korizma (lat. quadragesima četrdesetina), vrijeme od 40 dana, od Čiste srijede ili Pepelnice, do Velike subote prije Uskrsa, služi kao priprema kršćana za blagdan Uskrsa. K. je uvedena u IV. st. kao spomen na četrdesetodnevni Isusov boravak u pustinji. U… Nastavi čitati →
korolar (lat.), u logici i metodologiji, posljedica ili zaključak koji sam po sebi proizlazi iz nekog već dokazanog stava ili aksioma; potkrepa, dodatak, zaključak.
Koronida (grč. Korônís), u grč. mitologiji, kći lapitskoga kralja Flegija iz Tesalije, ljubavnica Apolonova s kojim je začela Asklepija. Kad se zaljubila u smrtnika Ishiju, Apolon ih ustrijeli, a iz njezina tijela izvadi živog Asklepija. Gavran je dojavio Apolonu… Nastavi čitati →
korota (tal.), žalost za pokojnikom. Traje kraće ili dulje vrijeme, ovisno o krvnoj srodnosti s pokojnikom, običajima u određenoj sredini i sl. Osobe u koroti odijevaju se, ponašaju i djeluju drukčije od ostalih (npr. puštaju kosu, sele se iz zajednice… Nastavi čitati →
Korsch, Karl, njem. pravnik i filozof (Tostedt, 15. VIII. 1886 – Belmont, 21. X. 1961). Od mladosti angažiran u lijevim strankama i pokretima, od 1920. član Njem. komunist. partije. Od 1923. prof. prava u Jeni, nakratko ministar pravde u… Nastavi čitati →
korska sjedala, drvena sjedala za svećenstvo u prvostolnicama, samostanskim i većim crkvama i kapelama. Podrijetlo vuku od ranokršć. kamenih klupa; u XIII. st. postaju sastavni dio arhit. strukture kora. Sjedala su povezana i smještena s obiju strana kora u… Nastavi čitati →
Kosík, Karel, češki filozof (Prag, 26. VI. 1926 – Prag, 21. II. 2003). Profesor filozofije u Pragu do 1970, sudionik Praškoga proljeća. Potpisnik proglasa “2000 riječi”, poslije izbačen s fakulteta i zabranjeno mu je javno djelovanje. Nastojao… Nastavi čitati →
košer (hebr.), po žid. religioznim propisima o hrani, čist i prikladan za jelo. Po Bibliji, nisu sva jela prikladna, npr. svinja, deva. Zato k. označava obredno dopuštenu hranu, pripravljenu od mesa čistih životinja, što obuhvaća i propisan način priređivanja hrane.
Kotarbiński, Tadeusz, poljski filozof (Varšava, 31. III. 1886 – Varšava, 3. X. 1981). Profesor filozofije u Varšavi (1919–57), predsjednik Poljske akademije znanosti (1957–62), predsjednik Međunarodnoga filozofskog instituta (1960–63). Učenik Kazimierza Twardowskog; bavio se pitanjima teorije znanosti, formativne… Nastavi čitati →
Kotis (grč. Kótis) ili Kotita (grč. Kotytto), u grč. mitologiji, božica tračkog podrijetla kojoj su bile posvećene orgijastičke kultne svečanosti kotitije. Često se poistovjećivala s tračkom božicom Bendidom; bila je srodna i Dionizu. Štovala se osobito u… Nastavi čitati →
Kotorska biskupija, kat. biskupija sa sjedištem u Kotoru u Boki kotorskoj (Crna Gora). Obuhvaća Kotorski zaljev i Budvansko primorje. Nepoznati su počeci biskupije, izgleda da je postojala već u ranokršć. razdoblju. Među sudionicima Drugoga nicejskoga koncila (787) spominje se… Nastavi čitati →
kovčeg 1. Predmet u obliku pravokutnika, tvrdih stranica, za pohranjivanje i prenošenje stvari, odijela, rublja, dragocjenosti i sl.; škrinja, kofer, sanduk. Prvi umjetnički oblikovani i oslikani k. nađeni su u faraonskim grobnicama. K. je danas obično izrađen od platna, kože,… Nastavi čitati →
kozmičke zrake, struje (snopovi) visokoenergetskih čestica iz svemira. Sastoje se od protona, alfa-čestica, lakših jezgara (primarne k. z.) koje se sudaraju s atomskim jezgrama Zemljine atmosfere i izazivaju stvaranje mezona, hiperona koji dolaze na Zemlju kao “pljuskovi” kozmičkog zračenja… Nastavi čitati →
kozmologija (grčki: kózmos svijet; svemir; red; logos riječ; pojam), filozofsko-znanstveni pristup cjelini svemira (postanak, razvoj, svrha). Uključuje nastojanje fizike, astronomije i matematike da objasni svemir. Razlikuje se od kozmogonije po tome što uključuje i proučavanje procesa u svemiru i njihovih… Nastavi čitati →
kozmos (grčki: kózmos svijet; svemir; red), svemir, svijet shvaćen kao uređen sustav nasuprot kaosu. U grčkoj mitologiji kozmos nastaje iz prapočetnoga kaosa. U grčkoj filozofiji, kozmos je svijet prožet logosom, skladno uređen kozmičkim umom, što ostaje glavna ideja svih spekulativnih… Nastavi čitati →
kozmoteizam (grč.), filoz.-religijsko učenje po kojem je bog imanentan kozmosu, koji je njegovo očitovanje. To shvaćanje prihvaćaju pojedine animističke, politeističke i panteističke religije (hinduizam, budizam, taoizam).
Kožičić (Benja, Begna), Šimun, modruški biskup, hrv. pisac i tiskar (Zadar o. 1460 – Zadar, III. 1536). Od 1509. modruški biskup; neko vrijeme i upravitelj Senjske biskupije (1513–21); nakon pada Modruša pod osman. vlast (1528) prenio sjedište biskupije u… Nastavi čitati →
Kraft, Victor, austr. filozof (Beč, 4. VIII. 1880 – Beč, 3. I. 1975). Prof. filozofije u Beču od 1926. Jedan od vodećih predstavnika Bečkog kruga. Bavio se os. teorijom spoznaje, etikom i učenjem o vrijednostima. Prema njemu… Nastavi čitati →
Kraljeva Sutjeska, župa i franjevački samostan nedaleko od Kaknja, ispod brda Teševa, uz desnu obalu rječice Trstivice, BiH. Mjesto (Sutiska) se spominje potkraj XIV. st. Jedno od sijela bosanskih vladara, Turci su je osvojili 1463. Franjevački samostan osn. o.… Nastavi čitati →
Kraljević, Anđeo, hrv. biskup i književnik (Čerigaj, kraj Širokog Brijega, 26. XII. 1807 – Konjic 27. VII. 1879). Franjevac, studirao u Mađarskoj, zaređen 1831. Gvardijan u Kreševu i Širokom Brijegu. Zaslužan za izgradnju prvoga franjevačkog samostana u… Nastavi čitati →
