HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

kršćanska filozofija

kršćanska filozofija, disciplina unutar teol. promišljanja kršć. vjere, polazi od naravne spoznaje ljudskog razuma, za razliku od teol. polazišta objave. Ranokršć. apologeti su držali grčke filozofe pretečama kršćanstva, a filozofija im je omogućavala dublje poimanje objave i vjere. Prevladava… Nastavi čitati

Kršćanska znanost

Kršćanska znanost (engleski: Christian Science), kršćanska sljedba koju je u Bostonu (SAD) 1789. osnovala → Mary Baker Eddy. Razvila vlastitu idealističku filozofiju (zlo u svijetu ne postoji), vlastitu teologiju i tumačenje Biblije, te psihoterapeutski sustav… Nastavi čitati

kršćanstvo

kršćanstvo, velika svj. religija temeljena na vjeri u jednoga Boga i njegova sina Isusa Krista kao Spasitelja, te Objavi i prihvaćanju života u skladu s evanđeljem. Nastaje u I. st. u Palestini, isprva unutar židovstva, zatim kao univerzalistička širi… Nastavi čitati

Kršna

KršnaKrišna

krštenje

krštenje, u kršćanstvu, obred kojim se podjeljuje sakrament krsta. Način krštenja mijenjao se kroz povijest. U prvim se stoljećima obavljalo uranjanjem u krsni zdenac (do danas zadržan u pravoslavlju i nekim protestantskim zajednicama). Od XII. stoljeća ponegdje, a od… Nastavi čitati

Krueger, Felix

Krueger, Felix, njem. filozof i psiholog (Posen, danas Poznań, 10. VIII. 1874 – Basel, 25. II. 1948). Od 1917. nasljednik W. Wundta i ravnatelj Psihol. instituta u Leipzigu. Predstavnik leipziške škole “psihologije cjeline”. Utemeljio genetičko-psihol.… Nastavi čitati

krunica

krunica 1. Molitveno pomagalo (brojanice, očenaši → čislo). Prema lat. rosarium javlja se i regionalni oblik ružarija. 2. Molitva Majci Božjoj, nastala u srednjovj. samostanima. Svaka k. sadrži 15 desetina, a ova obuhvaća 1 Očenaš, 10 Zdravomarija i 1 Slavu Ocu.

Kržan, Antun

Kržan, Antun, hrvatski filozof i teolog (Marija Gorica, 8. VI. 1835 – Zagreb, 6. XI. 1888). U Rimu postigao doktorat filozofije (1859) i teologije (1863). Zaređen za svećenika 1862. Od 1874. prvi redoviti profesor na… Nastavi čitati

Ksaverski, Franjo, sv. → Franjo Ksaverski, sv.

Ksaverski, Franjo, sv. → Franjo Ksaverski, sv.

Ksenofan

Ksenofan (grč. Ksenophánes), grč. filozof (Kolofon, o. ←570 – Eleja, o. ←470). Pripadao elejskoj filoz. školi. Bitak je jedan, savršen, vječan; nikad nije nastao niti će nestati; kao ono najsavršenije ne može izvan sebe imati bilo što savršenije, pa… Nastavi čitati

Ksenokrat

Ksenokrat (grč. Ksenokrátēs), grč. filozof (?, ←396/395 – ?, ←314/313). Platonov učenik, vodio Stariju akademiju ←339. Platonovu teoriju ideja razvijao u duhu Pitagorina učenja o brojevima; tako je i duša savršen broj iz kojeg se izvode svi ostali brojevi.… Nastavi čitati

Kubera

Kubera, u indij. mitologiji, vođa mračnih duhova zemaljskih dubina; jedan od osam čuvara svijeta, povezuje ga se s obnoviteljskom snagom i zdravljem, te ga zazivaju u svadbama. Prikazivan s velikim trbuhom, ali i kao jednooko patuljasto biće.

Kuharić, Franjo

Kuharić, Franjo, zagreb. nadbiskup i kardinal (Pribić, 15. IV. 1923 – Zagreb, 11. III. 2002). Teologiju studirao u Zagrebu, zaređen za svećenika 1945. Djelovao kao župnik u Sv. Martinu pod Okićem, Rakovu Potoku i Samoboru;… Nastavi čitati

Kukulkan (Kukulcan)

Kukulkan (Kukulcan) (majanski kukul ptica, can zmija), u majanskoj religiji, zvjezdano božanstvo. U ostalim srednjoamer. religijama odgovara pernatoj zmiji, bogu Quetzalcóatlu. U središtu toltečko-majanske civilizacije (oko današnjega grada Chicén Itzá) štovao se zajedno s bogom kiše Chackom.

Külpe, Oswald

Külpe, Oswald, njem. filozof i psiholog (Kandau, 3. VIII. 1862 – München, 30. XII. 1915). Prof. od 1894. u Würzburgu, od 1909. u Bonnu, od 1912. u Münchenu. U Würzburgu osnovao školu psihologije mišljenja. U… Nastavi čitati

kult

kult (lat.) 1. Javni, organizirani izraz pobožnosti. U politeističkim se religijama razvija složen kultni sustav, javni i privatni, koji se odvija u hramovima, na svetim mjestima i u kućama. Zajedničko je u kultu objavljenih religija štovanje jednoga transcedentnog Boga, a… Nastavi čitati

kulturalizam

kulturalizam, smjer u teoriji društva koji društv. pojave, razdoblja i procese objašnjava ponajprije kult. čimbenicima. Tako npr. M. Weber objašnjava nastanak kapitalizma kao izraz protest. duha. U suvr. teorijskoj misli k. jača shvaćanjem o autonomnom karakteru razvitka kulture, što… Nastavi čitati

kulturalni studiji

kulturalni studiji (engleski: cultural studies), interdisciplinarno teorijsko područje koje istražuje razne oblike svakodnevnoga kulturnog života kao potencijalno subverzivne političke prakse. Osnovani su 1960-ih u Velikoj Britaniji da bi se potom proširili na SAD i druga engleska govorna područja. Utemeljiteljem… Nastavi čitati

kulturna različitost

kulturna različitost, različitost između pojedinih kultura te shvaćanje koje priznaje održivost i potrebu takve različitosti kao kult. bogatstva. Pojam dobio na važnosti kao reakcija na procese kult. unifikacije, bilo na užem planu pojedinih nac. kult. politika, kada one ne… Nastavi čitati

kulturni identitet

kulturni identitet, pojam koji izražava jedinstvenost i autentičnost neke kulture, te pripadnost pojedinca ili društv. skupine toj kulturi; određenje neke društv. zajednice putem njezinih vlastitih kult. osobitosti i vrijednosti. K. i. tvore oblici duhovne (jezik, književnost, glazba, ples, običaji… Nastavi čitati