HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Littré, Émile, franc. filozof i filolog (Pariz, 1. II. 1801 – Pariz, 2. VI. 1881). Učenik A. Comtea, uz njegova tri stupnja razvoja društva L. dodaje i četvrti, tehniku. Autor glasovita Rječnika franc. jezika… Nastavi čitati →
liturgija (grč.) 1. U ant. Grčkoj, javna služba koja se svake godine dodjeljivala građanima. Imućni građani obavljali su je besplatno, kao počast. 2. U kršćanstvu, javni i službeno odobreni bogoštovni čin, bogoslužje. U užem smislu, gl. čin kršć. bogoslužja, koji… Nastavi čitati →
liturgijski jezici, u kršćanstvu, jezici na kojima se obavlja bogoslužje. U početku su to bili aramejski i grčki, potom latinski, sirski, koptski, armenski, crkvenoslavenski i dr. Na Istoku je od najstarijih vremena prevladavalo načelo uporabe nar. jezika u liturgiji.… Nastavi čitati →
liturgijsko ruho, odjeća i oprema koju svećenici nose pri obavljanju kršć. bogoslužja. Od važnijih i raskošnijih su: misnica (kazula), dalmatika i plašt (pluvijal), redovito od skupocjenih tkanina, urešeni čipkom i vezom, katkad s lik. prikazima, te pastirski… Nastavi čitati →
liturgika (njem.), teol. grana koja proučava postanak i razvoj crkv. obreda; također, disciplina koja propisuje na koji se način pojedini obredi imaju obavljati.
Llull, Ramón (lat. Raimundus Lullus), katalonski pisac, filozof, teolog i mislilac (Palma de Mallorca, 1232/33 – na putu od Tunisa do Mallorce, 1316). Plemić, paž na aragonskom dvoru, poslije dvorski učitelj. Predavao u Parizu i Montpellieru, putovao u Napulj, Siciliju… Nastavi čitati →
Locke, John, engleski filozof (Wrington, kraj Bristola, 29. VIII. 1632 – High Laver, Essex, 28. X. 1704). Završio studij medicine, radio kao liječnik. Od 1667. tajnik lorda Shaftesburyja; 1675–79. boravio u Francuskoj; kad je lord… Nastavi čitati →
logicizam (prema njem. Logizismus), u logici, stajalište po kojem je logika osnovna filoz. disciplina; učenje da je svijet sazdan po načelima logike. Zastupa autonomnost logičkog područja svodeći spoznajni čin na logičke procese nasuprot psihol., soc. ili drugim utjecajima. Prema… Nastavi čitati →
logika (grč. preko lat.), filoz. disciplina, znanost o zakonima ispravnog mišljenja ili valjanog zaključivanja. Kao filoz. i znanstv. disciplinu tumače je različito: osnovnim oruđem svih znanosti (Aristotel), osnovnom metodom eksp. znanosti, a os. metodom znanstv. istraživanja (Bacon), temeljnom zakonitosti zbilje… Nastavi čitati →
logizam (grč.), neka logička tvorba, promišljaj, zaključak; u filozofiji, stajalište po kojem su logički zakoni ujedno izraz strukture bitka (također panlogizam).
logopedija (grč.), grana specijalne pedagogije koja u suradnji s medicinom, psihologijom i fonetikom proučava nastanak te mogućnost otklanjanja govornih smetnji.
logos (grč.), jedan od osnovnih pojmova grčke i helenističke, a zatim i zap. filozofije; prisutan u raznim modifikacijama i u orijentalnim sustavima mišljenja. Značenje pojma vrlo je različito: riječ, govor, svojstvo, istina, red, pojam, misao, razlog (osnova), smisao, razum, um,… Nastavi čitati →
Loisy, Alfred, francuski filozof i povjesničar religije (Ambrières, 28. II. 1857 – Ceffonds, 1. VI. 1940). Svećenik (1879), profesor hebrejskoga i Biblije na Katoličkom institutu u Parizu (otpušten 1893). Glavni zastupnik biblijskoga kriticizma po uzoru… Nastavi čitati →
lolardi (niz.), laička vjerska društva koja su propovijedala siromaštvo, bavila se njegom i sl. Izvorno su tako najprije nazivali sljedbenike J. Wycliffea u Engleskoj i Škotskoj, poslije i u Nizozemskoj i Njemačkoj. L. su se u Engleskoj održali do XVI st. anticipirajući ideje reformacije.
Longin, Kasije, (grč. Kassios Logginos, lat. Cassius Longinus), filozof, filolog i govornik iz Sirije (?, o. 213 – Palmira, 273). Predavao filozofiju u Ateni, savjetnik sirijske vladarice Zenobije, zbog koje ga je pogubio car Aurelijan. Nazivan “živom knjižnicom”.… Nastavi čitati →
Lorenzen, Paul, njem. filozof i matematičar (Kiel, 24. III. 1915 – Göttingen, 1. X. 1994). Gl. predstavnik erlangenske škole znanstvenoteorijskog konstruktivizma (konstruktivna teorija znanosti, 1974). Bavio se temeljnim pitanjima matematike, prir. znanosti i etike. Gl.… Nastavi čitati →
Loski (Losskij), Nikolaj Onufrijevič, rus. filozof (Kreslovka, kraj Vitebska, 6. XII. 1870 – Sainte-Geneviève-des-Bois, Île-de-France, 24. I. 1965). Prof. u Petrogradu; emigrirao, od 1922. živio i predavao u Pragu, Bratislavi i New Yorku (1947–50). Protivnik… Nastavi čitati →
Lot, lik iz Biblije, nećak Abrahamov; pratio ga je sa stadima sve dok se nije nastanio u gradu Sodomi. Anđeli su spasili njega i obitelj kada je Bog uništio grad i naredili im da bježe bez osvrtanja. Lotova… Nastavi čitati →
Lotofazi (grč. Lôtophágoi), u Odiseji, mitski narod na afričkoj obali Sredozemlja, a hranio se lotosom koji je djelovao kao biljka zaborava. Tako je Odisej morao silom vratiti na brod svoju posadu koja je zaboravila domovinu.
Lotze, Hermann, njemački filozof (Bautzen/Budyšin, 21. V. 1817 – Berlin, 1. VII. 1881). Završio studije medicine i filozofije. Vrlo utjecajan i citiran filozof u XIX. stoljeću. Profesor u Leipzigu, Göttingenu i Berlinu. Posredovao između realizma… Nastavi čitati →
