HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Müller-Freienfels, Richard, njem. filozof i psiholog (Bad Ems, 7. VIII. 1882 – Weilburg, 12. XII. 1949). Prof. u sr. školi, zatim na Sveučilištu u Berlinu. Izradio vlastitu i osebujnu životnu psihologiju u kojoj pokušava uskladiti… Nastavi čitati →
Müller, Georg Elias, njemački fiziolog i psiholog (Grimma, Saska, 20. VII. 1850 – Göttingen, 23. XII. 1934). Profesor u Göttingenu, jedan od začetnika eksperimentalne psihologije. Osobito se istaknuo psihofizikalnim radovima proučavajući tijek predodžaba i zakone… Nastavi čitati →
multiple choice (engl. mnogostruki izbor), u psihologiji i pedagogiji, tehnika upitnika ili način ispita s testovima u kojima svako pitanje ima više mogućih rješenja, od kojih se ispravna moraju poklapati. Primjenjuje se u istraživanju mišljenja, psihodijagnostici i ispitima.
mumin (arap. mu’min, prema tur. mümin vjernik, onaj koji vjeruje), u islamu, sljedbenik Muhamedove vjere, islama; vjernik, musliman. Za žensku se osobu kaže muminka. M. je ujedno i naslov 40. poglavlja Kurana. Također je označavao naslov kalifa, počevši od… Nastavi čitati →
Münsterberg, Hugo, njem.-amer. psiholog i teoretičar filma (Danzig, danas Gdańsk, Poljska, 1. VI. 1863 – Cambridge, Massachusetts, 16. XII. 1916). Wundtov učenik, prof. u Freiburgu, na poziv W. Jamesa 1892. odlazi u SAD, predaje psihologiju… Nastavi čitati →
Münzer ili Müntzer, Thomas, njem. vjersko-društv. reformator (Stolberg, 21. XII. 1486. ili 1489/90 – kraj Mühlhausena, 27. V 1525). Augustinac, studirao u Leipzigu i Frankfurtu na Odri, rano se pridružio Lutheru (1519), koji ga 1520.… Nastavi čitati →
musliman (arap. muslim predati se Bogu i perz. an), pripadnik islam. vjere. Prema Kuranu, vjernik, za razliku od nevjernika (nemuslimana). Dijele se na dvije gl. skupine: sunite i šijite. Muslimanom se postaje rođenjem i odgojem u islam. zajednici… Nastavi čitati →
Mut (staroegip. mwt majka), staroegip. božica neba i božanska majka. Njezin kult dolazi iz delte Nila ili sr. Egipta. Zajedno s mužem, bogom Amonom iz Tebe, i njihovim sinom Khonsuom čini tebansku božansku trijadu. Prikazivana je kao žena s dvostrukom… Nastavi čitati →
mutatio elenchi (lat. promjena dokaza) ili heterozeta (grč.), naziv za varljivi sofistički način postavljanja pitanja, odn. pitanje na koje je moguće odgovoriti na više načina, čime se izvrće sama tvrdnja ili dokaz.
muteziliti (arapski: mu’tazila oni koji su se izdvojili), pripadnici mutezilizma, islamske teološke škole nastale u Basri (Irak) u VIII. stoljeću. Osnivačima se smatraju teolozi Vasil ibn Ata i Amr ibn Ubajd, a pokret je nastao kao pokušaj da se… Nastavi čitati →
mutezilizam (arap.) → muteziliti
muze (grč. Mousai), u grč. mitologiji, kćeri titanide Mnemozine i Zeusa. Prema drugim autorima Urana i Geje. Božice umjetnosti i lijepih umijeća, zaštitnice pjesnika. Podložne su Apolonu s kojim stoluju na beotskom brdu Helikonu ili na susjednome Parnasu. Homer… Nastavi čitati →
Muzej (Musej, grč. Mousaios), u grč. mitologiji, pjevač, glazbenik i pjesnik iz Atike. Sin Selenin ili Orfejev, koji mu je bio i učitelj. Od ←V. st. izvori govore o dvojici glazbenika, Orfeju usko povezanim s Apolonom, i Muzeju, koji… Nastavi čitati →
Muzonije Ruf, Gaj (lat. Gaius Musonius Rufus), rim. filozof (I. st.). Učitelj Epiktetov. Zastupnik stoičke filozofije, pretežito se bavio etikom i u Rimu je bio utjecajan kao učitelj morala. Sačuvali su se samo fragmenti njegovih govora; filozofija mu je bliska… Nastavi čitati →
nabi (hebr.), vidjelac u staroistočnih nomada, navjestitelj svetoga ili božanskoga, mudrac i prorok. Izraz je vjerojatno kanaanskog podrijetla, preuzeli su ga i Židovi. Tako je npr. nazvan Aron, a s vremenom je naziv proširen na sve bibl. proroke.
Nabu (Nebo), babilonski bog umijeća pisanja i mudrosti. Sin boga Marduka, u gradu Borsippi imao glasovito svetište zvano Ezida. U ←I. st. štuje se i u Asiriji i Siriji, os. u Palmiri. Prikazivan je s glinenom pločicom i perom kojim ispisuje sudbinu.
načelo, ono po čemu se nešto zbiva (princip); općenito, ono o čemu nešto drugo ovisi kao posljedica (počelo, temelj). Obično se razlikuje sadržajno i metodičko n. Prvo je temelj bitka, izvor svega postojećeg i ljudske spoznaje (prapočelo). Metodičko n.… Nastavi čitati →
Načinović, Daniel, hrvatski književnik i novinar (Labin, 29. I. 1952). Diplomirao je hrvatski i talijanski jezik na Pedagoškoj akademiji u Puli 1975. Bio je novinar Glasa Istre, a od 2001. profesionalni je književnik. Najveći je dio njegova opusa… Nastavi čitati →
