Proleksis enciklopedija
online

HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA

sekta

Struka
sekta (lat.), sljedba, stranka, manja grupa koja se drugačijim nazorima ili praksom odvojila od neke veće filozofske škole, religijske zajednice i sl. Najčešće se ističu novim zanosom, moralnim rigorizmom ili fanatizmom; tradiciji, učenju ili hijerarhiji matične zajednice ili većinske skupine… Nastavi čitati →
Ažurirano: 30. studenoga 2012.

Selena

Struka
Selena (grč. Seléne Mjesec), u grč. mitologiji, božica Mjeseca, kći titana Hiperiona i žene mu Tije, sestra boga Sunca Helija; personifikacija Mjeseca. Uvečer se dizala iz oceana i vozila noću na srebrenim kolima po nebeskom svodu kako bi ljudima donijela… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Selket

Struka

Selket (također Selkis), egip. božica dobre smrti i prijelaza u zagrobni život, magije i liječništva. Likovno prikazivana kao škorpion ili žena sa škorpionom na glavi.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Sem

Struka
Sem (hebr. Šem), prema Bibliji, najstariji od trojice Noinih sinova; navodi se kao praotac zapadnoaz. naroda Elamita, Asiraca, Babilonaca, Arameja, a preko njih Hebreja (Izraelaca) i dr. Prvenstvo i prevlast Semovih potomaka nad ostalim narodima tumačilo se Semovim poštovanjem… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Semela

Struka
Semela (grč. Seméle), u grč. mitologiji, kći tebanskog kralja Kadma i Harmonije, Zeusova ljubavnica i majka Dionizijeva. S. je prvotno možda bila tračko-frigijska božica zemlje.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

seminar

Struka
seminar (lat. seminarium rasadnik) 1. Sjemenište, škola internat za pripremu dječaka i mladića za svećeničko i redovničko zvanje, uz klas. gimnaziju ili uz teol. učilište ili fakultet. Prethodnice sjemeništa bile su srednjovj. samostanske i kaptolske škole. Nakon Tridentskoga sabora s.… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Seneka, Lucije Anej

Struka ,
Seneka, Lucije Anej (lat. Lucius Annaeus Seneca), rim. filozof i pisac (Córdoba, o. ←4 – Rim, IV. 65). Odgojitelj i savjetnik cara Nerona. Jedan od najznačajnijih predstavnika rim. stoičke filozofije. Učenik Posejdonija. Filozofiju shvaća kao etičko istraživanje vrlina za… Nastavi čitati →
Ažurirano: 20. studenoga 2013.

sensus communis

Struka
sensus communis (lat.), zajedničko osjetilo, zajednički smisao svih ljudi, zdrav razum, osjećaj za soc. zajednicu. U povijesti filozofije pojavljuje se kod Aristotela (O duši), gdje se razlikuje od pet vanj. osjetila. Kod stoika je oznaka zajedničkog pojma (notiones commune)… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

senzualizam

Struka
senzualizam (lat.), filozofijski i spoznajnoteorijski pravac koji svu spoznaju izvodi iz osjetilnog zamjećivanja. Predodžbe duševnog života shvaća kao više ili manje zakonito povezane komplekse osjećaja. U povijesti filozofije senzualisti su bili stoici, kirenaičari, Epikur, Gassendi, a u novijoj filozofiji empirizma… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

septem artes liberales

Struka
septem artes liberales (lat.), sedam slobodnih umijeća (gramatika, retorika, dijalektika, aritmetika, geometrija, glazba, astronomija), temelj svih znanosti.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

septuagesima

Struka
septuagesima (srednjovj. lat. sedamdeseti dan /do Uskrsa/), treća nedjelja od čiste srijede. U evangeličkim crkvama treća nedjelja prije vremena muke (Sonntag Septuagesima). U Kat. crkvi nakon liturgijske obnove s. je izgubila svako posebno značenje.
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Septuaginta

Struka
Septuaginta (lat. sedamdesetorica), grč. prijevod hebr. Biblije (kratica LXX), nastao u Aleksandriji (Egipat) od III. do ←I. st., i priređen za Židove koji više nisu govorili hebrejski. Ime je dobila prema Aristejevoj legendi iz ←I. st. po kojoj su Bibliju… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Serafim Sarovski, sv.

Struka ,

Serafim Sarovski, sv., ruski monah (Kursk, 19. VII. 1754 – Sarov, 2. I. 1833). Istaknuti predstavnik rus. pravosl. duhovnosti XIX. st. Na poticaj cara Nikolaja II. proglašen svetim 1903. Vrlo čašćen i jedan od najpopularnijih rus. svetaca.
Ažurirano: 20. studenoga 2013.

serafini ili serafimi

Struka
serafini ili serafimi (hebr. saraf, pl. serafim gorući ili goruće munje), prema starozavjetnoj Bibliji (Izaija), nebeska bića, anđeli koji okružuju Boga i služe mu. Prema kršć. tradiciji (angelologiji Dionizija Aeropagita, VI. st.), s. su prvi u prvom redu od devet… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Serapej (Serapejon)

Struka
Serapej (Serapejon), naziv više hramova posvećenih egip. bogu Serapisu, vladaru podzemlja (njegov se kult proširio po čitavom Rim. Carstvu). Najpoznatiji je izgradio Parmenid u Aleksandriji. → Aleksandrijska knjižnica
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Serapis ili Sarapis

Struka
Serapis ili Sarapis, grč. i egip. bog podzemlja, Sunca, neba, plodnosti, agrikulture, magije, iscjelitelj itd. To sinkretističko božanstvo ipak nije istisnulo domaće egip. bogove, ali se njegov kult, potpomognut dinastijom Ptolemejevića, brzo proširio po čitavom helenističkom svijetu, a poslije,… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.

Sergije Radonješki, sv.

Struka ,
Sergije Radonješki, sv. (pravim imenom Varfolomej Kirilovič), ruski monah (kraj Rostova, 3. V. 1314 – Sergijev Posad, 25. IX. 1392). Jedan od najpopularnijih ruskih svetaca. Zaštitnik Rusije. Potječe iz bojarske obitelji, s bratom Stefanom provodio… Nastavi čitati →
Ažurirano: 17. travnja 2015.

Servet(o), Miguel

Struka , ,
Servet(o), Miguel, španj. liječnik i teolog (Villanueva de Sigena, 29. IX. 1511 – Ženeva, 27. X. 1553). Teologiju i pravo studirao u Louvainu, medicinu u Parizu. Liječnik u Vienneu (1541–53). Otvoren i kritički humanist, zanimao… Nastavi čitati →
Ažurirano: 20. studenoga 2013.

serviti

Struka
serviti (latinski: Ordo servorum Mariae Red Marijinih službenika), katolički prosjački red koji su 1233. osnovala sedmorica uglednih Firentinaca. Osobito štuju Blaženu Djevicu Mariju. Papinsko dopuštenje iz 1256. potvrdio je 1304. Benedikt XI., a Martin V. uvrstio ih je 1424.… Nastavi čitati →
Ažurirano: 5. lipnja 2014.

Servus servorum Dei

Struka
Servus servorum Dei (lat. sluga slugu Božjih), u Kat. crkvi, jedan od naslova za papu. Tu je formulu poniznosti prvi upotrijebio papa Damaz I. (IV. st.). Za pape Grgura Velikog u VII. st. naslov je službeno uveden u papinsku kancelariju.… Nastavi čitati →
Objavljeno: 22. lipnja 2012.