HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
sloboda (grč. eleuthería; lat. libertas), jedan od gl. pojmova filozofije i humanističkih i društv. (političkih) znanosti. Ovisno o aspektima u kojima se javlja, definira se na različite načine: mogućnost samostalnog djelovanja ili očitovanja pojedinca ili društv. skupine; mogućnost… Nastavi čitati →
slučaj (lat. casus), ono što se pojavljuje nasuprot nužnosti ili determinaciji utjelovljenoj u Bogu ili prir. zakonitosti. Zbiva se kao nešto što odstupa od kauzaliteta pojava i ne može mu se odrediti uzrok. S. je uvijek unošenje nečeg novog… Nastavi čitati →
smijeh, mimička reakcija čovjeka, koja se pojavljuje u različitim oblicima, ovisno o uzrocima i poticajima. S. je i izraz duševnog stanja, situacije ili namjerne intencije i značenja. Utoliko nije samo reflektorno-fiziološka reakcija, nego i socijalno-semantičko područje čovjekova izraza. Može… Nastavi čitati →
Smith, Joseph, amer. vjerski reformator (Sharon, Vermont, 23. XII. 1805 – Carthage, Illinois, 27. V. 1844). Nakon viđenja (1828) uvjeren da je od anđela primio posebnu objavu, utemeljuje mormonsku zajednicu (→ mormoni). Nastojao osnovati mormonsku teokratsku republiku; nailazio… Nastavi čitati →
Smithsonian Institution, istraž. ustanova za širenje znanosti i obrazovanja sa sjedištem u Washingtonu. Osn. 1846. zakonom amer. Kongresa zahvaljujući oporuci engl. kemičara i mineraloga J. Smithsona. Podupire znanstv. istraživanja, upravlja muzejima, galerijama, specijaliziranim istraž. institutima, službom međunar. razmjene informacija i dr.
smrt, prestanak života, konačni prestanak životnih funkcija organizma. U med. smislu, s. je proces koji traje određeno vrijeme. Prestanak rada srca i disanja, uz prekid moždane aktivnosti, naziva se klinička s., koja nakon propadanja moždanih stanica prelazi u… Nastavi čitati →
smŗti (sanskrt: sjećanje, predaja), u brahmanizmu, naziv za skupinu svetih knjiga i tekstova koji su nastali nakon Veda i ne pripadaju objavi (sruti). Sadržavaju razne drevne pripovijesti i razgovore, kao što su sutra, purana i dr., te epove Rāmāyana, Mahābhārata i sl.
snovi, skup predodžbi različita sadržaja koji se javlja tijekom spavanja (→ san). Jedan od najzagonetnijih fenomena čovjekova duševnog i duhovnog života. Predmet su proučavanja znanstv. disciplina, psihologije, sociologije, soc. i kult. antropologije, ali su prisutni i kao sadržaj… Nastavi čitati →
Sobek ili Sebek (prema staroegip. sbk), staroegip. bog plodnosti, gospodar poplava na Nilu i gl. božanstvo u svečanostima i proslavama žita i plodnosti na Nilu. Najčešće prikazivan kao krokodil ili čovjek s krokodilskom glavom. Isprva se povezivao sa smrću… Nastavi čitati →
Social Gospel (engl. socijalno evanđelje), naziv za vjerski pokret nastao u SAD-u potkraj XIX. st. unutar protest. crkava; naglašava soc. ulogu evanđelja. Os. ga je popularizirao i proširio baptistički teolog Walther Rauschenbusch (1861–1918) pod teol. geslom: “Čovjek se ne može… Nastavi čitati →
Societas Jesu (lat. Družba Isusova) → isusovci
sociologija religije, grana religiologije koja istražuje odnos religije i društva. Proučava društvene izvore religije, njezinu ulogu u društvu te utjecaj na društvene skupine i njihovo shvaćanje svijeta. Razlikuju se različite metode i pristupi, kao morfološko-tipološka metoda koja opisuje oblike… Nastavi čitati →
Söderblom, Nathan, švedski evangelički teolog i religiolog (Trönö, 15. I. 1866 – Uppsala, 12. VII. 1931). Profesor u Uppsali (1901) i Leipzigu (1912), nadbiskup u Uppsali od 1914. Promicao ekumenizam i zbližavanje crkava. Organizirao I. ekumensku konferenciju u Stockholmu… Nastavi čitati →
Sodoma i Gomora (hebr. sědōm; ‘ǎmōrāh) 1. Prema Bibliji, dva grada u blizini Mrtvoga mora koji su kao mjesta spolne izopačenosti (sodomija), oholosti i nečovječnosti uništeni vatrenom sumpornom kišom. Poštedivši jedinog pravednika Lota i njegovu obitelj, Bog im je… Nastavi čitati →
sofisti (grč.), u staroj Grčkoj, putujući učitelji, koji su za plaću podučavali mudrosti i govorničkom umijeću. Sokrat je kritizirao s. da ne uvjeravaju dokazima i da im nije stalo do istine nego do govorničke vještine i mudrovanja (pseudofilozofije, sofistike). Zato… Nastavi čitati →
sofizam (grč.), u logici naziv za namjerno izveden pogrješan odn. lažan zaključak. Prema svojoj logičkoj strukturi sofizmi mogu biti izvedeni kao formalnologički ispravni ili protiv silogističkih pravila. Sofizmima su se služili stari sofisti kako bi svoje sugovornike potaknuli na razmišljanje,… Nastavi čitati →
Sokrat, grč. filozof (Atena, o. ←470 – Atena, ←399). Sin kipara Sofroniska i primalje Fenarete, oženjen Ksantipom. Prvi od utemeljitelja grč. filozofije, često istican kao veliki reformator i utemeljitelj humanističkog shvaćanja čovjeka. Izvori za Sokratovu filozofiju nalaze se u… Nastavi čitati →
Sol, u rim. mitologiji, bog Sunca, identičan s grč. bogom Helijem. U III. st. S. je, kao utjelovljenje Sunca, postao služb. božanstvo s kojim su izjednačivali careve. U Rimu je imao svetište na Kvirinalu, a njegov golemi kip stajao je pred Kolosejom.
solipsizam (lat.), spoznajno-teorijsko stajalište krajnjega individualno-subjektivističkoga idealizma. Prema s. postoji samo vlastito ja sa svojim svjesnim sadržajem i ništa izvan toga. Metodički s. kao ishodište sigurnog znanja zastupa R. Descartes, a u XX. st. H. Driesch. Etički s. je praktičko-etički… Nastavi čitati →
Solovjov, Vladimir Sergejevič, ruski religijski filozof (Moskva, 28. I. 1853 – Uzkoje, kraj Moskve, 13. VIII. 1900). Propovjednik teokracije i sjedinjenja crkava, idealist i mistik, slavjanofil. U publicističkim člancima istupao protiv carskoga terora, “zoološkog patriotizma” i antisemitizma. Prijateljevao s… Nastavi čitati →
