HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
dedalije (grčki: Daídala), beotska svečanost u čast Zeusa i Here. Jednom je Hera optužila Zeusa zbog nevjere i posvađala se s njim. Zeus je tada obukao drveni kip (daídalon) u žensku odjeću i prekrio ga velom, razglasivši da je… Nastavi čitati →
dedukcija (latinski: deductio odvođenje, izvođenje), misaoni postupak u logici kojim se iz jedne ili više pretpostavki izvodi nova tvrdnja poštujući pravila logičkog mišljenja (odnosi logičke podređenosti i nadređenosti, zamjenjivanje ekvivalentnih izraza itd.). U tradicionalnoj logici dedukcijom je nazivan samo postupak… Nastavi čitati →
defektologija (latinski: defectus nedostatak; grčki: logos riječ; znanost), znanost o pojedincima koji se organskim, fiziološkim ili psihičkim nedostatkom znatnije razlikuju od prosječnog čovjeka, pa im je radna sposobnost i društvena prilagodljivost umanjena. Prema vrsti nedostataka dijeli se na: surdologiju (znanost… Nastavi čitati →
defetizam (francuski), iscrpljenost, klonulost, iznemoglost, malodušnost, izgubljenost; rad onih koji ne vjeruju u uspjeh neke akcije ili u ratu u pobjedu svoje domovine i koji ometaju uspješno vođenje rata ili neke akcije; rušilaštvo; moralno-politička depresija.
definicija (latinski: definitio ograničenje; određenje), izraz kojim se izriče nešto što jest; takvo određenje pojma ili predmeta, da je on prepoznatljiv, razumljiv, da se može razlikovati od drugih i uvrstiti u red ili sustav kojemu pripada. Pojmovi koji se ne… Nastavi čitati →
dehrije (dahrije) (arapski: dahr vrijeme), prema Kuranu, pristaše materijalističkog poimanja svijeta, odbacuju načela svih religija, naučavaju vječnost materije, te sve tumače nužnošću prirodnih zakona. Njihovo shvaćanje svijeta pripisuje se utjecaju helenističkih filozofskih škola. Islamski religiozni pisci odbacivali su nauk… Nastavi čitati →
Deidamija (grčki: Deidámeia ona koja uzima plijen), u grčkoj mitologiji, kći kralja Likomeda na otoku Skiru, majka Ahilejeva sina Neoptolema (Pira). Ahilej se u nju zaljubio kad je po želji svoje majke živio kod Likomedovih kćeri obučen u žensku odjeću,… Nastavi čitati →
Deifont (grčki: Deifóntes), mitski kralj u Argu. Prijestolje je naslijedio od punca Temena, iako je taj imao sinove. Stoga je Deifont stalno ratovao s Temenovim sinovima, od kojih je jedan i ubio sestru, Deifontovu ženu. Taj mit poslužio je… Nastavi čitati →
Deimos (grčki: Deimos strava) 1. U grčkoj mitologiji, sin boga rata Aresa i Afrodite, božice ljubavi i ljepote. Naslijedio je jarosnu narav svojega oca i kao utjelovljenje užasa sudjelovao sa svojim bratom Fobom, utjelovljenjem straha, u svim bitkama i ratovima… Nastavi čitati →
deizam (latinski preko francuskog), filozofsko-religijsko učenje po kojem izvan ovoga svijeta postoji Bog stvoritelj, ali koji nakon stvaranja ne utječe na razvoj i povijest onoga što je stvorio. U suprotnosti je i s panteizmom i s teizmom. Deizam odbacuje sva… Nastavi čitati →
Dejanira (grčki: Dēiáneira pogubna mužu), u grčkoj mitologiji, kći kalidonskoga kralja Eneja, druga žena junaka Herakla. Najprije je bila zaručnica riječnog boga Aheloja, kojega je Heraklo svladao u dvoboju i uzeo Dejaniru. Na putu za Trahis trebali su prijeći rijeku… Nastavi čitati →
Dejfob (grčki: Dēífobos onaj koji zadaje strah neprijatelju), sin trojanskoga kralja Prijama i njegove žene Hekube. U trojanskom ratu istaknuo se kao hrabar ratnik. Nakon smrti svojega brata Parisa, oženio se njegovom ženom Helenom, čija je otmica iz Sparte uzrokovala… Nastavi čitati →
Dejfoba (grčki: Dēiphóbē), najslavnija između sibila (Apolonova proročica), iz Kume u Kampaniji. Prema Vergiliju, Deifobu je posjetio Eneja da mu objavi gdje da utemelji grad u Italiji. Ona mu ugovori i sastanak s ocem Anhizom na ulazu u podzemni… Nastavi čitati →
Dekalog (grčki: deka deset, logos riječ), deset zapovijedi, koje je, prema Bibliji, Bog objavio Mojsiju na dvjema kamenim pločama na gori Sinaju, te ih predao izraelskom narodu koji ih se trebao strogo pridržavati. Postoje dvije verzije (Knjiga izlaska… Nastavi čitati →
dekoncentracija 1. prav Prenošenje prava odlučivanja s centralne upravne vlasti na predstavnike vlasti u teritorijalnim jedinicama. Po tome se razlikuje od decentralizacije, kod koje se pravo odlučivanja prenosi na lokalna izabrana predstavnička tijela. 2. psihol Stanje rastresenosti, nesabranosti.
dekonstrukcija (francuski: déconstruction), teorijska paradigma proizišla 1960-ih iz filozofije francuskoga mislioca → Jacquesa Derride. Dekonstrukcija se isprva odnosila na filozofiju, da bi se potom počela primjenjivati u književnoj, feminističkoj, rodnoj i filmskoj teoriji te drugim humanističkim znanostima.… Nastavi čitati →
dekretali (latinski: epistolae decretales), u srednjem vijeku, papinska pisma, kojima su rješavani pravni slučajevi. Papinske odredbe imale su snagu zakona, stvarale su crkveno pravo, nazvano dekretalno pravo. Pravnici, koji su ga proučavali, nazvani su dekretalisti. Najstariji sačuvani izvorni dekretal potječe… Nastavi čitati →
Delboeuf, Joseph Rémi Léopold, belgijski filozof i psiholog (Liège, 1. X. 1831 – Bonn, 12. VIII. 1896). Proučavao gnoseološki problem i sa stajališta eksperimentalne psihologije područje osjetilnosti. Bavio se i hipnotizmom. Glavna djela: O psihologiji… Nastavi čitati →
Delbos, Victor, francuski povjesničar filozofije (Figeac, 26. IX. 1862 – Pariz, 16. VI. 1916). Predavao na Sorboni. Proučavao podrijetlo i postanak velikih spekulativnih doktrina i filozofskih sustava novoga doba (Spinoza, Kant, Schelling, Husserl itd.). Najvažnije djelo: Francuska filozofija (1919).
Deleuze, Gilles, francuski filozof (Pariz, 18. I. 1925 – Pariz, 4. XI. 1995). Od 1970. profesor u Parizu; uz → Michela Foucaulta i → Jacquesa Derridu glavni predstavnik moderne francuske filozofije. Nastoji statičko… Nastavi čitati →
