HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
didaktika (grčki: didaktike vještina poučavanja), znanost o nastavi. U užem smislu predstavlja učenje o intelektualnom obrazovanju s pomoću nastave, dok u širem smislu znači znanost o obrazovanju i odgoju izvan škole i nakon školovanja. Svako poučno djelo, u širem smislu,… Nastavi čitati →
Diderot, Denis, francuski filozof i književnik (Langres, 5. X. 1713 – Pariz, 31. VII. 1784). Školovao se kod isusovaca; studij završio u Parizu. Nije prihvatio svećenički poziv, već se posvetio književnosti i filozofiji. Djelo Filozofske… Nastavi čitati →
Didona (Elisa) (grčki Dido lutalica), kći tirskoga kralja Bela, mitska utemeljiteljica i prva kraljica → Kartage. Kao mlada djevojka udala se za Feničanina Siheja, kojega je njezin brat Pigmalion, kada je postao tirski kralj, ubio kako bi se domogao… Nastavi čitati →
Diercke, Carl, njemački geograf (Kyritz,15. IX. 1848 – Berlin, 7. III. 1913). Godine 1883. u izdanju Georga Westermanna (Braunschweig) objavio čuveni metodički školski atlas koji ova kuća još uvijek izdaje pod nazivom Diercke Weltatlas.
dies irae (latinski dan srdžbe) 1. Crkvena latinska himna o sudnjem danu, vjerojatno potječe od Tome Celanskoga (oko 1255). Danas je dies irae sekvenca u misi za mrtve (rekvijem). Tekst himne dies irae bio je u sastavu rekvijema, a često… Nastavi čitati →
Diesterweg, Adolf, njemački pedagog (Siegen, 29. X. 1790 – Berlin, 7. VII. 1866). Popularizirao ideje → Johanna Heinricha Pestalozzija; utjecajan pedagog u Njemačkoj svojega vremena. Umirovljen zbog sudjelovanja u nemirima 1848. Borio se… Nastavi čitati →
Dietrich von Freiberg (Theodoricus Teutonicus de Vriberg), njemački filozof, teolog i fizičar (Freiberg, oko 1250 – ?, oko 1310). Prvi ispravno protumačio pojavu duge. Njegova filozofska shvaćanja uglavnom su bila augustinovska i novoplatonistička, vrlo često bliska arapskim skolasticima. Glavno djelo:… Nastavi čitati →
Dietzgen, Joseph, njemački filozof, marksist i novinar (Stadt Blankenberg, 9. XII. 1828 – Chicago, 15. IV. 1888). Po zanimanju štavitelj koža, kao samouk stekao veliko znanje i “samostalno došao do dijalektičkog materijalizma”. Napisao više filozofskih… Nastavi čitati →
diferencijacija (latinski: differentia razlika, različnost) 1. Prijelaz od homogenog k heterogenom, preobražaj sličnih elemenata u različite ili manje različitih u više različite. 2. biol Pojava morfoloških i funkcionalnih razlika u procesu embrionalnog razvoja. Proces nastanka različitosti organskih oblika; podrazumijeva različitost… Nastavi čitati →
dihotomija (grčki), filoz Logička podjela, kod koje pojmovnu cjelinu rastavljamo na dva dijela. Dihotomija je podjela prirode na biljni i životinjski svijet. Trihotomija je dijeljenje cjeline na tri dijela. Ako cjelinu dijelimo na više dijelova, govori se o politomiji.… Nastavi čitati →
dii indigetes (latinski: domaći bogovi), najstariji bogovi italske religije. Zaštitnici nekih gradova, a tako se zovu i heroji.
dijalektika (grčki: dialektikos koji se odnosi na raspravljanje, dialektike tehne vještina u raspravljanju, u vođenju filozofskih rasprava) 1. U prvobitnom smislu, umijeće raspravljanja, vođenja dijaloga, razgovora; vještina iznalaženja istine otkrivanjem protuslovlja; dosjetljivost u diskusiji. 2. filoz Učenje o općim… Nastavi čitati →
Dijana (latinski: Diana), staroitalska i rimska božica svjetlosti i plodnosti. Pod nadimkom Lucina štovala se kao zaštitnica porodilja. Poslije poistovjećena s grčkom → Artemidom i u mitu povezana s → Apolonom. Kao svoju zaštitnicu osobito su je… Nastavi čitati →
dijanoetičke vrline (krjeposti) (grčki: dianoetikos koji se tiče razuma), prema Aristotelu, vrline u kojima do izražaja dolazi razum, koje su razumne same po sebi (znanje, umjetnost, razum, mudrost i sl.). Suprotnost su im etičke i karakterne vrline (hrabrost, velikodušnost, ljubaznost,… Nastavi čitati →
Dike (grčki: pravda), u grčkoj mitologiji, kći Zeusa i → Temide, jedna od triju → hora (božice reda u društvu), božica pravednosti. Kad god je Zeus obavljao dužnost najvišega suca, Dike je uvijek stajala uz njega zajedno… Nastavi čitati →
Dikearh (grčki: Diaíarkhos), grčki filozof i pisac iz Mesine (IV. stoljeće pr. Kr.) Aristotelov učenik. Bavio se geografijom, kulturnom i književnom poviješću i filozofijom. U svojim filozofskim nazorima protivio se tezi o besmrtnosti duše i nasuprot → Teofrastovu… Nastavi čitati →
dilema (grčki: dilemma dvostruka pretpostavka), dvojba; u logici: zaključak u kojem je prva premisa hipotetički sud, a druga disjunktivni (polilema); nalaziti se u dilemi: biti pred izborom između dviju mogućnosti, za koje postoje podjednako jaki i opravdani razlozi; biti u nedoumici.
Dilthey, Wilhelm, njemački filozof (Biebrich, 19. XI. 1833 – Seis am Schlern, kraj Bolzena, 1. X. 1911). Profesor u Baselu, Kielu, Breslauu (Wrocławu) i Berlinu. Utemeljitelj filozofije života u njemačkoj filozofiji, povjesničar kulture i biograf.… Nastavi čitati →
Dimitrije ili Demetrije, sv., mučenik, đakon sirmijskog biskupa mučenika Ireneja; osuđen na smrt i pogubljen 304. zbog čuvanja svetih knjiga. Na mjestu pogubljenja izvan zidina Sirmija bila mu je podignuta bazilika. Relikvije su mu poslije prenesene u Solun u… Nastavi čitati →
dinamizam (grčki: dýnamis sila, energija), teorija u filozofiji, prema kojoj se stvarnost sastoji od sila (dinamičkih oblika). Počeci dinamičkog poimanja prirode javljaju se u staroj grčkoj filozofiji (Heraklit, Aristotel). Prema → Leibnizu, bit stvari (supstancija) sastoji se u očitovanju… Nastavi čitati →
