HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Diodor Kron, iz Jasa (grčki: Diódôros Kronos), grčki filozof (IV. stoljeće pr. Kr.). Veliki dijalektičar megarske škole. Poznat po razmatranjima o mogućem i nemogućem. Moguće je samo ono što je stvarno; ono što je nestvarno ujedno je i nemoguće.
Diodor Tirski, grčki filozof (II. stoljeće pr. Kr.). Učenik i nasljednik Kritolajev u peripatetičkoj školi. Pokušavao je spojiti stoicizam s peripatetičkim učenjem. Smatrao da je duša od etera, a najveće dobro sastoji se u normalnom i bezbolnom životu. Bavio se i teorijom govorništva.
Diofan (grčki: Diophánēs), grčki retor iz Mitilene (druga polovica II. stoljeća pr. Kr.). Učitelj Tiberija Grakha i njegov je politički rad javno i aktivno podupirao. Ubili su ga optimati u Rimu nakon Tiberijeve smrti.
Diogen Antonije (grčki: Diogenes Antonios), grčki sofist i pisac (vjerojatno iz I. stoljeća). Napisao fantastičan roman Nevjerojatne zgode s onu stranu Tule, u 24 knjige. U njemu se, među ostalim, opisuje put na Mjesec. Sačuvan je u izvacima kod Focija.
Diogen iz Apolonije (grčki: Diogénēs ho Apollōniátēs), grčki filozof i liječnik (V. stoljeće pr. Kr.). → Anaksimenov učenik. Učenje jonske škole povezuje s Anaksagorinim. Smatra da je zrak pratvar, zajednička supstancija svih tvari, beskrajni princip, vječan, nepromjenjiv, svemoćan,… Nastavi čitati →
Diogen iz Enoande, grčki filozof, epikurejac (II. stoljeće pr. Kr.). Svoje filozofsko učenje zapisao je na stijeni dugoj 40 m čiji je glavni dio pronađen 1884. Osim filozofskog teksta natpis sadrži i njegovu oporuku rodnom gradu.
Diogen iz Seleukije, stoički filozof (II. stoljeće pr. Kr.), Hrizipov učenik, 155. godine pr. Kr. Atenjani su ga s Kritolajem i Karneadom poslali u Rim da izmoli oprost od novčane kazne zbog pljačkanja grada Oropa. Tada je Diogen upoznao… Nastavi čitati →
Diogen iz Sinope, grčki filozof (Sinopa na Crnome moru, oko 403. pr. Kr. – Korint, 323 pr. Kr.). Antistenov učenik, djelovao u Ateni i Korintu. Preporučao je vraćanje primitivnom, prirodnom načinu života. Budući da je smatrao kako je najveće dobro… Nastavi čitati →
Diogen Laertije (Diogenes Laertios), grčki povjesničar filozofije (Laerta u Kilikiji, III. stoljeće). Oko 275. napisao čuveno djelo Životi i misli glasovitih filozofa, koje obiluje podacima iznimno važnim za poznavanje povijesti antičke filozofije.
diokleja (grčki: Diokleia), svečanost u grčkom gradu Megari u čast Dioklu, heroju koji je poginuo braneći prijatelja. To je bila svečanost muškog prijateljstva.
Diomed (grčki: Diomédēs Zeusova mudrost), sin kalidonskoga junaka Tideja i njegove žene Deipile; kralj Arga. Najuspješniji i najhrabriji ahejski vojskovođa pod Trojom. Diomedovim junačkim djelima → Homer je posvetio cijelo peto pjevanje Ilijade. Nakon pada Troje, Diomed se… Nastavi čitati →
diomeja (grčki: Diomeia), atenska svečanost u čast → Herakla, nazvana po njegovu ljubimcu, atenskom heroju Diomu.
Dion Hrizostom, grčki retor i filozof iz Pruse (Burse) u Bitiniji (oko 40 – Rim, oko 120). Nazvan “Zlatousti” (grčki: Hrisostomos). Za vrijeme Vespazijana došao u Rim. Prognao ga je zatim Domicijan, a ponovno se vratio za vrijeme… Nastavi čitati →
Diona (grčki: Diónē nebeska), u starijoj grčkoj mitologiji kći Urana i Geje; Zeusu rodila Afroditu, odakle joj i nadimak Dioneja (grčki: Dioneia). Božica kiše i izvora. Diona je jedna od božica čije podrijetlo nije potpuno razjašnjeno. Prema jednoj… Nastavi čitati →
Dioniz (grčki: Diánysos Zeusov sin), antički bog plodnosti, uživanja, opojnosti i vina; sin → Zeusa i → Semele, kćeri tebanskoga kralja Kadma. Prema predaji, kao nedonošče, rodio se u Tebi. Od smrti u vatri prouzročenoj Zeusovom munjom… Nastavi čitati →
dionizije, scene svečanosti s grčke vaze, V. stoljeće pr. Kr.
dionizije, svečanosti u čast boga Dioniza. Jednostavne i vesele u početku, s vremenom su postajale bučnije i razuzdanije, pa je njihove sudionike zahvaćala ekstasis – istupanje duše iz… Nastavi čitati →
Dionizije Areopagit (grčki: Dionýsios Areopagítēs), član areopaga, prvi atenski biskup iz I. stoljeća, učenik apostola Pavla. Njemu su se pripisivali spisi koji u kristološkom nauku pokazuju monofizitizam, a u filozofiji novoplatonizam. Pripisivale su mu se četiri rasprave: O Božjim… Nastavi čitati →
Dionizije Perieget (grčki: Dionýsios Periēgētēs), grčki pisac iz II. stoljeća. Nadimak Perieget dobio je tako, prema svojem djelu Periegesis oikumenes – Opis zemlje u 1187 heksametara. To se djelo dugo vremena upotrebljavalo kao školski udžbenik.
Dioskuri (grčki: Dióskouroi Zeusovi dječaci; latinski: Dioscuri ili Gemini) 1. Po grčkoj mitologiji, braća → Kastor i Polideuk (Poluks), najslavniji dorski junaci nakon Herakla. Rodili su se kao braća, ali su samo polubraća. Kastorov otac bio je… Nastavi čitati →
Dippel, Johann Konrad, njemački teolog, liječnik i alkemičar (Burg Frankenstein, 10. VIII. 1673 – Schloss Wittgenstein, Bad Laasphe, 25. IV. 1734). Pripadao najučenijim ljudima svojega vremena. Protivio se državnoj Crkvi i vjerskoj zajednici.… Nastavi čitati →
