HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
Falckenberg, Richard, njem. filozof (Magdeburg, 23. X. 1851 – Jena, 28. IX. 1920). Predavao u Jeni i Erlangenu. Pod utjecajem R. Ch. Euckena i R. H. Lotzea. Najviše se bavio poviješću filozofije koja je “ujedno… Nastavi čitati →
Faleja iz Halkedona, grč. filozof (o. ←450). Prvi zamišlja ideju o teoriji države zasnovanu na međusobnom dogovoru među građanima, te jednakosti građana u posjedovanju bogatstva. Vjerojatno je utjecao na Platonovu Državu. Aristotel u svojoj Politici govori o njegovoj koncepciji države.
falibilizam (lat.), naučavanje o pogrješivosti svake spoznaje. Oprečno od scijentizma, koji se zasniva na ideji o dokazivosti znanja, f. razvija teoriju opovrgljivosti znanja kao približavanja istini metodom pokušaja i pogrješaka (Karl Popper).
falos (grč.) 1. Simbol plodnosti u starih Grka. Za vrijeme Dionizijevih svetkovina nosio se u ophodu obično izrađen od smokvina drva. U Grčkoj i Italiji kult falosa održao se sve do kraja antike, a njegov oblik često su imale i… Nastavi čitati →
Fama, u grč. i rim. mitologiji, kći Zemlje (Terra), personifikacija zlog glasa. Vergilije smješta Famu u predvorje podzemlja zajedno s plačem, bolešću, strahom i siromaštvom. Kod Ovidija F. stanuje na hladnu mjestu u zabitim predjelima Sicije zajedno s… Nastavi čitati →
fanatizam (lat. preko franc.), slijepa odanost nekoj polit. ili vjerskoj ideji, osobi ili pokretu; zaluđenost, zanesenjaštvo. U ant. Rimu, vjersko ludilo Beloninih i Kibelinih svećenika koji su od zanosa razdirali vlastito tijelo u uličnim procesijama ili u hramovima prigodom vjerskih… Nastavi čitati →
fantastika, maštovitost, svijet utvara i priviđenja, stvaranje izmišljenog svijeta od likova, događaja i situacija koje ne postoje u stvarnom životu, ali njihova značenja bi trebala imati utjecaj na običan život, osobito kroz oblike religijskog, umjetničkog pa i znanstvenog djelovanja.… Nastavi čitati →
fantazija (lat.) 1. U širem smislu, sposobnost predočavanja reprodukcije upamćenog sadržaja, osobito osjetnoga. U užem smislu: sposobnost stvaranja novih cjelina, sinteza, od različitih elemenata reproduktivne i apstrahirajuće svijesti. F. je važna za opći psihol. profil osobe i razvoj specifičnoga stvaralačkog… Nastavi čitati →
Faon (grč. Phaón), u grč. mitologiji, starac koji je prevozio ljude s kopna na otok Lezb. Jednom je prevozio Afroditu, prerušenu u staricu, ne naplativši joj vožnju. Iz zahvalnosti Afrodita mu je dala balzam od kojega je postao lijep… Nastavi čitati →
Farabi, Al- (Abu Nasr Mohamed ben Mohamed ben Uziag al Farabi), arap. filozof i mistik (Vasidj, Farab, Turkistan, o. 870 – kraj Damaska, 950). Učitelj u Bagdadu, Aleppu i Damasku, učitelj Avicenin. Arap. komentarima i prijevodima Platonovih i Aristotelovih djela… Nastavi čitati →
Farber, Marvin, amer. filozof (Buffalo, 14. XII. 1901 – Buffalo, 24. XI. 1980). Radio s E. Husserlom i njegovom grupom u Freiburgu. Prof. i dir. filoz. sekcije na Sveučilištu u Buffalu. Predsj. Međunar. fenomenološkog društva,… Nastavi čitati →
Farel, Guillaume, švic. reformator (Gap, Dauphiné, 1489 – Neuchâtel, 13. IX. 1565). Učenik J. Fabera, raskinuo 1521. s Kat. crkvom. Pobjegao 1523. u Basel k reformatoru J. Oekolampadu, ali je ubrzo protjeran iz grada. Djeluje osobito u franc.,… Nastavi čitati →
farizeji (grč. od hebr.), pripadnici žid. vjersko-polit. pokreta koji je nastao u vrijeme pobune Makabejaca u Palestini (←165 – ←160). Obično ih se smatra duhovnim nasljednicima skupine hasideanaca. Pojavljuju se kao suprotna struja od saduceja, stranke velikih svećenika. Branitelji su… Nastavi čitati →
Farlati, Daniele, talijanski crkveni povjesničar (San Daniele del Friuli, 22. II. 1690 – Padova, 25. IV. 1773). Isusovac od 1707. Studirao filozofiju u Bologni i teologiju u Rimu. Od 1722. nastavlja rad, koji je započeo… Nastavi čitati →
Fata Morgana (tal.), u kelt. mitologiji, najstarija od devet sestara kralja Artusa koja stanuje na Otoku blaženih i radi razne čarolije. U književnosti se javlja u XII. st.
fatalizam (lat. fatum sudbina), vjerovanje u unaprijed određenu i neizbježnu sudbinu. Shvaćanje koje smatra da su svi događaji unaprijed određeni natprirodnim uzrocima. F. je bitna značajka islam. vjeroispovijesti.
fatiha (arab. onaj koji otvara), prva knjiga ili uvodni dio Kurana. Za razliku od ostalih poglavlja (sure), koja imaju pripovjedački i poticajni značaj, sedam stihova fatihe je kratka molitva i završava riječju Amin, koja po svojem sadržaju… Nastavi čitati →
Fatima, kći Muhameda i Hatidže (Meka, o. 602 – Medina, 632). Supruga Alija ibn Abi Taliba, bratića njezina oca i kasnijega kalifa. Majka Hasana i Huseina. Šijiti je časte kao “fatir” (Božje objavljenje). Pramajka vladarske dinastije → Fatimida.
fatum (lat. sudbina), pojam je najprije označavao “ono što je bilo rečeno”, tj. nepromjenjiv događaj kakav su bogovi odredili, zato je pojam u početku označavao jednostavno sudbinu i nije imao negativno značenje. U pučkom vjerovanju starih Rimljana f. dobiva i… Nastavi čitati →
