HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
gral (starofrancuski: graal; provansalski: grazal; španjolski: grial; srednjovjekovni latinski: gradalis), ime legendarnoga čudotvornog predmeta (zdjele, plitice, kaleža, kamena). Prema srednjovjekovnim predajama gral je plitica iz koje je Krist jeo na posljednjoj večeri… Nastavi čitati →
grandomanija (lat. grandis velik; grč. mania ludilo), pretjerano uveličavanje samoga sebe. Bolesno isticanje umišljene vlastite veličine od strane pojedinca, porodice, naroda i sl. Isto što i megalomanija.
granični pojmovi (njem. Grenzbegriffe), prema Kantu, pojmovi koji su na granici područja osjetnosti. Predstavljaju granice cjelokupne spoznaje, jer označavaju transcendentno, odn. ono što se može samo misliti (noumenon), a neda se pozitivno odrediti.
granulat (lat), vrsta rezanog polimera namijenjena proizvodnji kem. vlakana.
Gratry, Alphonse, francuski filozof i teolog (Lille, 30. III. 1805 – Montreux, Švicarska, 7. II. 1872). Oratorijanac, od 1863. profesor teologije na Sorboni, od 1867. član Francuske akademije. U filozofiji protiv hegelijanstva; nastoji dati filozofske… Nastavi čitati →
gravettien, kult. skupina mlađeg paleolitika (aurignacien) u ist., sr. i zap. Europi. Nazvana po nalazištu La Gravette u dep. Dordognei, Francuska. Kultura se datira u razdoblje od ←30 000. do ←20 000. Osnovna gosp. grana lov; stanovnici… Nastavi čitati →
gravitacijska konstanta, faktor razmjernosti u Newtonovu zakonu gravitacije. Univerzalna fizička konstanta G = 6,673 × 10-11 Nm2kg-2 (m3kg-1s-2). Eksperimentalno je G odredio H. Cavendish (1798) s pomoću torzijske vage,… Nastavi čitati →
Grbić (Grbac) Ilirik, Matija (lat. Matthias Garbitius Illyricus), hrv. humanist i grecist (Istra, između 1503. i 1508 – Tübingen, 1. V. 1559). Školovao se u Nürnbergu, Heidelbergu i Wittenbergu, kao Lutherov štićenik i Melanchthonov učenik. Od 1537. do… Nastavi čitati →
grčka filozofija, naziv koji ponajprije označava filozofiju starih Grka, a podudara se s počecima filozofije uopće, od ranih prirodoznanstv. razmatranja (←VI. st.), do cjelovitog razvoja svih temeljnih filoz. pitanja u klas. doba i konačnog zamiranja filoz. djelatnosti u ranome… Nastavi čitati →
Great Bear Lake (Veliko medvjeđe jezero), jezero u sz Kanadi; 31 328 km2 (četvrto po veličini u Sjev. Americi), duboko 413 m. Vrlo nepravilna oblika, s nekoliko dugih rukavaca. Bogato ribom (pastrva). Odvodnjava ga r. Great Bear (duga… Nastavi čitati →
Great Fish (afrikaanski Groot Vis), r. u provinciji Eastern Cape, JAR, duga 692 km, porječje 30 800 km2. Izvire u gorju Carlton, teče prema J i JI, ulijeva se u Indijski ocean si od Port Alfreda.… Nastavi čitati →
Great Salt Lake (Veliko slano jezero), jezero u s dijelu sav. države Utah, z od gorja Wasatch, u području Velike zavale (→ Great Basin), SAD; najveće slano jezero zap. hemisfere; površina varira od 2460–5200 km2 (pri prosj. vodostaju… Nastavi čitati →
Green, Thomas Hill, engleski filozof (Birkin, 7. IV. 1836 – Oxford, 26. III. 1882). Profesor u Oxfordu; idealist, novohegelovac, protivnik utilitarizma i Spencerova pozitivizma. Postavio temelje engleskoga neoliberalizma. Djelo: Prolegomena za etiku; Predavanja o načelima političke obveze.
Gregoriana (lat. Pontificia Universitas Gregoriana), papinsko sveučilište u Rimu. Obuhvaća filoz., teol. i crkvenoprav. fak., a od 1932. i fak. za povijest i misije. Osnovao ga je 1566. Ignacije Loyola (Collegium Romanum). Od 1584. sjedište mu je u zgradi… Nastavi čitati →
gregorijanski kalendar, reformirani, novi kalendar koji je uveo u Papinskoj Državi papa Grgur XIII. bulom Inter gravissimas 22. II. 1582. Kalendar je, uz suradnju više učenjaka, izradio napuljski astronom i fizičar Luigi Lilio Ghiraldi. Zbog promjenjivosti ekvinokcija… Nastavi čitati →
gregorijansko pjevanje (gregorijanski koral), službeno liturgijsko pjevanje u Katoličkoj crkvi koje je prema predaji sakupio i uredio papa → Grgur Veliki (VI. stoljeće). Obuhvaća 3000 melodija namijenjenih svim crkvenim obredima. Melodije se pjevaju solistički ili zborno, ali uvijek… Nastavi čitati →
Gressmann, Hugo, njemački evangelički teolog (Mölln, kraj Lübecka, 21. III. 1877 – Chicago, 7. IV. 1927). Od 1907. sveučilišni profesor u Berlinu. Kao biblicist uveo tradicionalna povijesna istraživanja i praliterarne oblike u starozavjetnim tekstovima. Uspoređuje… Nastavi čitati →
Grgur I. Veliki, sv., papa i crkv. naučitelj (Rim, o. 540 – Rim, 12. III. 604). Najprije je rim. prefekt (572–73), potom osniva 6 samostana na Siciliji i samostan sv. Andrije u Rimu. Delegat pape Pelagija II.… Nastavi čitati →
Grgur II., sv., papa od 715. do 731. (Rim, 668 – Rim, 11. II. 731). Povezao germ. biskupije s Rimom, poslao sv. Bonifacija kao misionara u Germaniju i posvetio ga za biskupa. Uspostavio dobre odnose s Langobardima.… Nastavi čitati →
Grgur III., sv., papa od 731. do 741. (? – Rim, 28. XI. 741). Podrijetlom iz Sirije; u vrijeme ikonoklastičnih borbi 731. osuđuje protivnike slika (ikonoklaste), zbog čega je biz. car Leon III. oduzeo od rim. jurisdikcije… Nastavi čitati →
