HUMANISTIČKE ZNANOSTI I PODRUČJA
hidžra (arap. hedžra seoba), Muhamedova selidba iz Meke u Medinu (622) kada okuplja nove pristaše i postaje vjerski vođa. Računanje vremena po hidžri uveo je kalif Omer 17. godine nakon h., što se računa početkom nove ere..
Hieronim Praški → Jeronim Praški
Higijeja (grč. Hygíeía) ili Higija (lat. Hygia), u grč. mitologiji božica koja personificira zdravlje.
Hijacint (grč. Hyákinthos), u grč. mitologiji, bog vegetacije; sin lakedemonskoga kralja Amikla, miljenik Apolona, koji je od njegove krvi stvorio zumbul (hyacinthus) kada ga je ubio ljubomorni Zefir.
hijade (grč. Hyádes), prema grč. mitologiji, kćeri Atlantove, nimfe koje su odgojile Dioniza, zato ih je Zeus uvrstio među zvijezde. Po drugoj verziji, ubile su se od žalosti za svojim bratom Hijasom koji je stradao u lovu. Najčešće se… Nastavi čitati →
Hijeroklo iz Aleksandrije, grč. filozof, novoplatonovac (V. st.). Pod utjecajem kršć. ideja nastoji pomiriti Platonov i Aristotelov filoz. sustav. Kod biz. teologa Focija sačuvani su odlomci iz djela O providnosti; komentar uz Zlatne riječi pitagorovaca.
Hijeroklo iz Aleksandrije, grč. filozof, stoik (I–II. st.). Napisao priručnik o moralu Osnove etike koji je postao vrlo popularan, sačuvan je djelomično na papirusu. Neki drže da su Hijeroklovi odlomci praktičnih uputa za moralno ponašanje sačuvani kod Ivana iz Stobija.
Hilarije, papa od 461. (Sardinija, ?, – Rim, 29. II. 468). Na saboru u Efezu (449) borio se protiv monofizitizma, potvrdivio zaključke sabora u Niceji, proširio jurasdikciju u Galiji.
Hilarije Arleški, biskup grada Arlesa (vjerojatno sjev. Galija, 401 – Arles, 5. V. 449). Opat u Lérinsu, tadašnjem sjedištu redovništva na Zapadu. Branio metropolitanska prava protiv odluka pape Leona I. Napisao spis Sermo de vita Sancti Honorati.
Hilarije, sv., biskup, crkv. naučitelj (Poitiers, o. 315 – Poitiers, o. 367). Za biskupa izabran o. 350. Borac protiv arijevaca. Car Konstancije ga je 356. prognao u Malu Aziju, ali ga je Julijan vratio u Poitiers. Svojom zajednicom klera… Nastavi čitati →
Hildegarda iz Bingena, sv., njemačka mistička književnica (Bermersheim, kraj Alzeya, 1098 – Rupertsberg, blizu Bingena, 17. IX. 1179). Benediktinka; kao djevojčica imala je viđenja. Pisala životopise svetaca, vodila bogatu korespondenciju s papama, carevima i drugim istaknutim osobama… Nastavi čitati →
hilijazam ili milenarizam (od grčkoga: hilioi tisuću; latinski: millenarismus od mille tisuća), eshatološko učenje o tisućgodišnjem kraljevstvu Božjem na zemlji. U mnogim pretkršćanskim religijama postoje takva vjerovanja. U ranom kršćanstvu, osobito u vrijeme najjačih progona, hilijastičko je vjerovanje… Nastavi čitati →
Hillel, žid. reformator (Babilon, ←75 – ←5). U Jeruzalemu pohađao rabinsku školu. Predsj. sinedrija (sanhedrina) najvećeg polit., vjerskog i sudbenog tijela za vrijeme Heroda Velikog i njegova nasljednika Arhelaja. Osnivač škole koja je Toru tumačila po principima logike.
Hilos (grč. Hyllus) ili Hil, u grč. mitologiji, najstariji sin Herakla i Dejanire. Nakon što je Heraklo uznesen na Olimp, H. je, zajedno s ostalom braćom (heraklidima), pobjegao na Peloponez pred Euristejem. Kako bi zaštitili heraklide, Atenjani su… Nastavi čitati →
hilozoizam (grč. hýlē tvar, zoé život), pripisivanje životnih i psih. obilježja čitavoj prirodi, odn. mišljenje da je čitava materija prožeta životom. Teorija je vjerojatno potekla iz animizma, a h. se javlja u grč. filozofiji kod Jonjana (Tales, Anaksimen, Heraklit), te… Nastavi čitati →
Himenej (grč. Hyménaios), u grč. mitologiji, bog svadbe. Sin Apolona i jedne od muza, ili Dioniza i Afrodite. Njemu u čast nazivaju se svadbene pjesme (hymenaios).
Himera (grč. Himéra), grč. kolonija na sjev. obali Sicilije osnovana o. ←649 g. Grad su ←409 g. osvojili i porušili Kartažani predvođeni Hanibalom.
hindu, pripadnik → hinduizma, indij. religijskog, filoz. i društv. sustava.
hinduizam, posljednji oblik razvoja indij. brahmanske religije koji se naziva i novobrahmanizam. Sveukupni vjersko-filoz.-društv. sustav naroda Hindu koji uključuje razna vjerovanja i prakse. Apstraktne filozofije koegzistiraju s magijom, animizmom, panteizmom, politeizmom, misticizmom, asketizmom i kultnom seksualnošću. Nekoliko teol. elemenata… Nastavi čitati →
Hinkmar, franc. teolog (?, 806 – Épernay, 21. XII. 882). Nadbiskup u Reimsu od 845. Osnovao škole za odgoj klera, te se borio za samostalnost Crkve u karolinškoj državi. Vodio teol. polemiku s Gottschalkom o učenju o… Nastavi čitati →
