JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
kurtizana (franc.), žena lakog morala, bludnica, prostitutka; nekada kralj. ili velikaška milosnica.
kurtoazija (franc.), izraz poštovanja; učtivost, poštovanje forme u ophođenju, uglađenost.
kurziv (lat.) 1. Nagnuta slova; opći naziv kod svih pisama za onaj oblik pisma kojim se ljudi služe u svakodnevnoj upotrebi; nastao kao posljedica želje za bržim pisanjem, ima nepravilna, međusobno povezana slova, obično nadesno nagnuta. Iz kurzivne minuskule u… Nastavi čitati →
kustoda (lat. preko njem.) 1. Prva riječ ili početak prve riječi teksta neke stranice otisnut na dnu teksta prethodne str.; uvedena ponajprije kao pomoć knjigoveži, koristila se do XIX. st., a danas se koristi u rječnicima i enciklopedijama za lakše… Nastavi čitati →
Kušar, Marcel (Marćel), hrvatski slavist (Rab, 16. I. 1858 – Rab, 5. XII. 1940). U Beču završio studij slavistike 1881. Proučavao razna hrvatska narječja i govore (lastovski, rapski, lumbardski), povijest hrvatskoga jezika i književnosti (kritičko… Nastavi čitati →
Kuzmić, Martin, hrvatski klasični filolog i prevoditelj (Hrvatsko Selo, kraj Topuskoga, 1. IX. 1868 – Zagreb, 24. III. 1945). Završio Filozofski fakultet u Zagrebu. Radio u gimnazijama u Karlovcu i Zagrebu. Bavio se grčkom filozofijom,… Nastavi čitati →
kvaliteta (lat.) 1. Kakvoća, vrsnoća; poželjna odlika čega. 2. filoz Pojam koji određuje način opstojnosti subjekta. Prema Aristotelu, k. je pripadak supstancije, njezina kakvoća. U grč. filozofiji pravi se razlika između objektivnih (primarnih) i subjektivnih (sekundarnih) kvaliteta kojima pripadaju osjeti.… Nastavi čitati →
kvantiteta (lat.) 1. Kolikoća, svojstvo veličine. 2. U lingvistici i metrici, duljina samoglasnika (rjeđe suglasnika), odn. duljina sloga. 3. Jedno od najvažnijih određenja fiz. objekata i događanja.
kvantum (lat.), iznos, količina, množina (npr. k. znanja).
kvart (lat.) 1. Gradska četvrt. 2. Format papira, knjige, dobiven dvostrukim presavijanjem (četvrtina arka), prosj. visine 20–25 cm; označuje se sa 4°.
kvartal (lat. preko njem.), četvrtina godine, tromjesečje, razdoblje od triju mjeseca.
kvazi (lat.), predmetak u složenicama sa značenjem navodni, tobožnji, → pseudo.
Kvintilijan, Marko Fabije (lat. Marcus Fabius Quintilianus), teoretičar retorike (Calagurris, o. 35 – prije 100). Glasoviti rim. učitelj govorništva, koji je u Obrazovanju govornika (Institutio oratoria) u 12 knjiga sveobuhvatno razradio filozofiju, teoriju i praksu govorništva, temeljenu na cjelokupnoj dotadašnjoj… Nastavi čitati →
L, l 1. Šesnaesto slovo abecede. 2. U rim. pisanju brojeva znak (L) za 50. 3. Znak za mjernu jedinicu litru. 4. U lat. tekstovima kratica za knjigu (liber) ili zakon (lex). 5. mat Znak za dužinu (l).
labijali (iz lat.), usnenici, glasovi oblikovani usnama: objema (bilabijali ili dvousnenici: m, b, p) ili donjom usnom i gornjim zubima (labiodentali ili usnenozubnici: v, f).
labijalizacija (lat.) ili ousnjenje, dodatno oblikovanje glasa zaobljivanjem usana, pa npr. za kw u latinskomu quis kažemo da je to labijalizirano k.
labilnost (lat.) 1. Nestabilnost, sklonost prema gubitku ravnoteže; nepostojanost, kolebljivost. 2. fiz Svojstvo ravnotežnog stanja u kojem je sustav nepostojan, nestalan (labilna ravnoteža). Suprotnost: stabilnost. Labilna se ravnoteža događa kada je težište tijela iznad njegova hvatišta.
labirint (grč.) 1. Građevina isprepletenih hodnika i mnogobrojnih prostorija iz kojih je teško naći izlaz; dobila ime po dijelu mitske palače kretskoga kralja Minosa, čija se izgradnja pripisuje Dedalu, a u kojem je boravilo čudovište Minotaur. 2. Dekorativni geometrijski lik… Nastavi čitati →
laboratorij (lat. preko njem.), prostorija ili prostor u kojem se izvode znanstv. i stručna istraživanja, različite analize, testiranja i sl. Također, radna prostorija opremljena uređajima za obavljanje neke djelatnosti, npr. fotolaboratorij.
ladino (španj.), mješanci bijelaca i Indijanki u Meksiku.
