JEZIČNE ZNANOSTI I PODRUČJA
partikularan (lat.), koji se odnosi na dio čega; poseban, djelomičan.
partitiv (franc. iz lat.), u jezikoslovlju, naziv za padež ili takav odnos kojim se izražava da dotična imenica označava dio neke veće cjeline. U nas dio funkcija genitiva jest partitivni genitiv, npr. popio sam vode, popio sam malo vode.
partski jezik, jezik Partije (part. Parthava), u juž. dijelu Sr. Azije, u Horasanu i drugdje na području današnjega Irana. Pripada srednjoiranskim jezicima sjeverozap. skupine. Poznat je od kraja ←I. tisućljeće do prvih stoljeća I. tisućljeća, po tekstovima (npr. u… Nastavi čitati →
pasigrafija (franc. iz grč.), opće pojmovno pismo, razumljivo bez obzira na jezik govornika/čitatelja. Dio pasigrafije u pismima i izvan njih jesu npr. oznake znamenaka, mat. oznake, formule matematičke, fizikalne, kemijske i dr., prom. znakovi, pa i razgodni (interpunkcijski) znakovi u… Nastavi čitati →
pasiv (lat.), u jezikoslovlju, naziv kojim se označuje trpno glagolsko stanje, za razliku od aktiva (djelatnoga glagolskoga stanja). U hrv. jeziku p. se tvori od glagolskoga pridjeva trpnoga i glagola biti, npr. knjiga je pročitana od Nele (za aktiv… Nastavi čitati →
paskvila (tal.), podrugljiv, obično anoniman spis u kojem se ismijava neka javna osoba. Pojam nastao prema grotesknom kipu (Pasquino) koji je na porugu ugrađen u rim. palaču Braschi. Poslije je utvrđeno da kip ne predstavlja nikakvu onodobnu karikaturu, nego grč.… Nastavi čitati →
passim (lat.), razasuto (na mnogim mjestima u knjizi).
password (engl.), zaporka, lozinka; tajni niz znakova kojim se ovlaštenim osobama omogućuje pristup podacima (u računalu, bazi podataka na mreži i sl.).
patos (grč.) 1. Ushićenost, uzbuđenost, zanos; stanje povišene osjećajnosti u trenucima strasti ili velikih odluka. 2. U ant. estetici p. se razmatrao kao element retorike i poetike. Prema Aristotelu, p. kao nuždan element tragedije, označava radnju koja donosi propast ili… Nastavi čitati →
patron (lat.) 1. Pokrovitelj, zaštitnik; gospodar, poslodavac. 2. U ant. Rimu, patricij zaštitnik klijenata i libertina, kojima je po dužnosti pružao zaštitu, a oni su za nj obavljali neke službe. Imao je pravo i na dio njihove ostavštine. Poslije su… Nastavi čitati →
patronat (lat.) 1. Položaj, funkcija, katkad i počasna, patrona; pokroviteljstvo, posebna briga (nad dječjim domom, školom i dr.). 2. Zaštita nezbrinute djece putem porodičnog smještaja, pod nadzorom drž. institucija, za razliku od posinovljenja i starateljstva. U Kat. crkvi, institucija srednjovj.… Nastavi čitati →
patronimik (grč.), ime izvedeno od očeva imena, najčešće uz neki sufiks. U potpunom imenu eur. tipa najčešće stoji između rođenog imena i prezimena. U hebr. imenima p. se sastoji od izraza ben (nečiji sin) i očeva rođenog imena. U malajskim… Nastavi čitati →
Paul, Hermann, njem. jezikoslovac (Salbke, danas dio Magdeburga, 7. VIII. 1846 – München, 29. XII. 1921). Jedan od gl. predstavnika mladogramatičarske škole. Predavao na sveučilištima u Freiburgu i Münchenu (od 1893). Gl. djelo Načela jezične… Nastavi čitati →
Pauly, August, njem. klas. filolog (Benningen, 9. V. 1796 – Stuttgart, 2. V. 1843). Pokretač velike višesveščane Realne enciklopedije klasične znanosti o starini od 1839 (1893. novo, prerađeno izdanje uredio je Georg Wissowa; novo izdanje izlazi i danas).
Pedersen, Holger, dan. jezikoslovac (Gjelballe, kraj Lunderskova, 7. IV. 1867 – Kopenhagen, 25. X. 1953). Proučavao je mnoge jezike: grčki, latinski, keltski (Poredbena gramatika keltskih jezika, I–II, 1909–13), armenski, slavenske, baltičke, hetoluvijski (npr.… Nastavi čitati →
pedigre (engl. iz starofranc.), rodovnik, dokument koji sadrži podatke o podrijetlu i selekciji (rasi) životinja (pasa, konja i dr.). pren Podrijetlo, obično iz bolje građ. obitelji.
pejorativ (prema lat.) ili pejorativna riječ (i deprecijativ), naziv za riječ koja služi za ruganje, grđenje, kojom se iskazuje prijezir itd. Takve su riječi npr. bezveznjak, klipan, deran. Riječ može imati kakvo obično značenje, no kao neneutralna bude… Nastavi čitati →
pelazgijski jezik (pelazgički, pelastički), naziv za jezik predgrč. stanovništva (Pelazgâ, Pelastâ). Ant. su autori tvrdili da Pelazgi nisu govorili grč. jezikom, i moguće je da se radi o više jezika – u jednim se jezičnim ostacima prepoznaje neka sličnost s… Nastavi čitati →
penutijski jezici, jezična por. u zap. državama SAD-a (ugl. u Californiji) te u Brit. Kolumbiji u Kanadi (cimšijski /tsimshian/ i dr.). Mnogi od njih izumiru, imaju tek po nekoliko desetaka govornika, a moguće je da su brojevi… Nastavi čitati →
per aspera ad astra (lat.), kroz trnje do zvijezda, uzrečica koja je nastala prema izreci M. A. Seneke iz djela Hercules furens (Non est ad astra mollis e terris via: Nije lagan put sa zemlje do zvijezda).